Sakralni opus nije posebna dionica u Sederovu umjetničkom stvaralaštvu, već njegov duboko utkani dio, rekla je Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora na današnjoj konferenciji za novinare.
Izložbom smo nastojali obuhvatiti cjeloviti Sederov opus, od šezdesetih godina, preko osamdesetih, kad se više počeo baviti prizorima iz Kristova života, do najnovijih djela koja dolaze izravno iz njegova ateliera, napomenula je kustosica Koraljka Jurčec Kos.
Autor koncepcije izložbe fra Mirko Jozić ustvrdio je da izbor Sederovih slika pokazuje dimenzije njegova likovnog izričaja koje su dosad bile zanemarene u likovnoj kritici.
Njegov je opus jedinstven unatoč razlikama u pojedinim fazama, on unatoč bolnim iskustvima daje poruku nade, a središnje mjesto ima Krist, rekao je fra Jozić, dodavši da je malo umjetnika 20. stoljeća koji su se tako ozbiljno i sustavno bavili biblijskim temama.
Izrazio je žaljenje što Sederova djela nisu dovoljno zastupljena u crkvama što objašnjava time što se, ocijenio je, izobrazba klera temelji uglavnom na tekstu, nije primjerena likovnom duhu epohe i ne prati brzi ritam izmjene trendova u likovnosti.
Seder smatra da se taj opus ne treba nazivati sakralnim jer je on te teme jednostavno smatra svojom umjetnošću.
"Uvijek sam kroz slikarstvo tražio smisao života, prvo kroz enformel, pa kroz ljude, a na koncu i kroz Krista", istaknuo je.
Mnogi radovi za izložbu posuđeni su iz franjevačkih samostana u BiH i Hrvatskoj, koji su, rečeno je na konferenciji za novinare, uvijek imali osjećaj za suvremene umjetnike i davali im slobodu da stvaraju ne uvjetujući neka svoja pravila.
Izložba Đure Sedera, koja je priređena u godini umjetnikova 80. rođendana, bit će otvorena do 15. travnja.
Dan nakon otvaranja izložbe, 21. veljače, održat će se VII. Pepelnica umjetnika. Na toj javnoj raspravi na temu "Umjetnost između dopadljivosti i smisla života" govorit će Đuro Seder, skladatelj Berislav Šipuš i filmski redatelj Antun Vrdoljak.