Među najopasnijim su bolestima srca i krvnih žila srčani udar, moždani udar, koronarna bolest srca (aterosklerotska suženja koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju) i ishemijska bolest srca kao poremećaj protoka arterijske krvi kroz srčano tkivo, priopćilo je Hrvatsko kardiološko društvo.
Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb Željko Reiner, koji je i jedan od vodećih liječnika za bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj, ističe zabrinjavajući podatak da je u Hrvatskoj svaka druga smrt prouzročena upravo kardiovaskularnim bolestima.
Po njegovim riječima, glavni je čimbenik rizika nastanka bolesti srca i krvnih žila povećana koncentracija kolesterola u krvi. Kolesterol u krvi, osim lijekovima, može se smanjiti i odgovarajućom prehranom.
Ona ponajprije podrazumijeva hranu siromašnu masnoćama, a danas se u terapiji povišenih masnoća u krvi rabe i različiti sastojci prehrane koji bitno utječu na smanjenje kolesterola u krvi.
Ostali rizični čimbenici koji pridonose visokoj stopi smrtnosti od krvožilnih bolesti su pretilost, nezdrava prehrana, pušenje, povišen krvni tlak i nedostatak tjelesne aktivnosti.
Najvažniju ulogu u prevenciji krvožilnih bolesti ima svaki pojedinac, ističu stručnjaci.
Kako se pogrešno misli da je riječ o bolestima od kojih obolijevaju i umiru u pravilu starije osobe, važno je shvatiti da se ključni patološki poremećaji (npr. ateroskleroza), rizični čimbenici (pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost) i bolesti (povišen kolesterol, krvni tlak i dijabetes) moraju sprečavati, otkrivati i liječiti u što ranijoj životnoj dobi.
Zdrav način života te briga o zdravlju ključni su za osiguranje duljeg i kvalitetnijeg života. Smanjenje prosječne razine kolesterola u krvi i zdrava prehrana, prestanak pušenja i fizička aktivnost preduvjeti su za zdravlje.