HINA - Financijski servis
Pristup za koji se zalaže MMF ima prvenstveno za cilj da zaštiti banke od pojedinačnih rizika odobravanja kredita 'problematičnim' klijentima, ne vodeći dovoljno računa o negativnim posljedicama brzog rasta ukupnih kredita na platnu bilancu, inozemni dug i cijene nekretnina u zemlji, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski komentirajući navode iz medija da Međunarodni monetarni fond ne podržava posljednje mjere hrvatske središnje banke o ograničavanju plasmana banaka na 12 posto godišnje.
"Otuda, imamo zanimljivu situaciju", s tim u vezi napominje Rohatinski.
"S jedne strane, zbog straha od inflacije, Europska središnja banka podiže kamatne stope kako bi usporila rast kredita u euro zoni koji je prošle godine iznosio 10 posto. Istodobno, od Hrvatske se traži da i dalje tolerira rast kredita po stopi iznad 20 posto. Zaključak je jasan - treba omogućiti siguran plasman viška likvidnosti iz euro zone na druga tržišta. Najviše u korist europskih banaka i izvoznika", navodi Rohatinski.
"Zbog toga HNB neće odustati od donijete mjere, pri čemu ona ne predstavlja alternativu prudencijalnim mjerama utvrđenim u Smjernicama za upravljanje rizicima već njihovu nadopunu", zaključuje guverner HNB-a.
Stalni predstavnik MMF-a u Zagrebu Athanasios Vamvakidis napominje da je MMF skeptičan u vezi s administrativnim kontrolama kreditiranja.
"MMF u potpunosti dijeli zabrinutosti HNB-a u vezi produbljivanja hrvatskih vanjskih neravnoteža. Također, pozdravljamo nastojanja HNB-a proteklih godina da uspori brzu kreditnu ekspanziju i pojača nadzor bankovnog sustava, što i jest zadatak središnje banke", kazao je Vamvakidis u izjavi za Hinu.
Međutim, dodaje, dobro je poznato da je MMF skeptičan u vezi s administrativnim kontrolama kreditiranja te da općenito preferira prudencijalne mjere, kao što su nedavno izdane smjernice HNB-a (o upravljanju kreditnim rizikom).
Razlog je taj što su banke sklone zaobilaziti administrativne kontrole kreditiranja, često dodjeljujući zajmove manje transparentnim i manje kontroliranim kanalima, odnosno pomažući klijentima da izravno pozajmljuju u inozemstvu.
Iako se taj problem može pojaviti i kod prudencijalnih mjera, a banke su se zaista i pokazale vrlo inovativnima u zaobilaženju HNB-ova zahtjeva za graničnim obveznim pričuvama, prudencijalne mjere poboljšavaju kvalitetu kredita, jačaju otpornost financijskog sektora na eventualne gospodarske šokove te neizravno usporavaju i rast kreditiranja.
"Nadamo se da će se naša skepsa pokazati neutemeljenom, ali dosadašnja iskustva pokazala su da u malom otvorenom gospodarstvu poput hrvatskog središnja banka ne može baš puno toga učiniti kako bi izravno kontrolirala rast kreditiranja. Uostalom, mjere koje je HNB poduzela proteklih godina mogu samo poslužiti za kupovinu vremena sve dok se u fiskalnoj konsolidaciji i strukturalnim reformama ne postigne daljnji napredak. I to je još jedno pitanje u kome se u potpunosti slažemo s HNB-om", kazao je Vamvakidis.