Na propisanom tajnom glasovanju Gaspari je dobio 43 od 90 glasova parlamentaraca, tri premalo od potrebne natpolovične većine, a protiv njegova ponovnog izbora u javnom izjašnjavanju prije glasovanja bile su stranke vladajuće koalicije i Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča.
Predsjednik Janez Drnovšek izrazio je razočaranje rezultatom glasovanja u parlamentu, rekavši da je Gaspari odličan stručnjak koji je pomagao graditi slovenski financijski i monetarni sustav.
"Njegov neizbor loš je signal za domaću i međunarodnu javnost jer pokazuje da se nastavlja trend potkopavanja neovisnih institucija u državi", navedeno je u priopćenju za javnost iz Drnovšekova kabineta. Drnovšek je izjavio da će ubrzati postupak izbora novog kandidata jer Gaspariju mandat završava 1. travnja i ponovo predložiti politički neovisnog stručnjaka.
Drnovšek je u priopćenju također upozorio da se "varaju oni koji misle da je moguće osigurati čvrst i trajan ostanak na vlasti osvajanjem financijskih, gospodarskih i medijskih ustanova" jer time zapravo "reže granu na kojoj sjede". On je tako pokazao da je kao političku pljusku doživio odbijanje produžetka mandata čovjeku koji je prije guvernerske dužnosti obavljao i poslove ministra financija u više njegovih ranijih vlada.
Gasparijev reizbor činio se do prije dva tjedna gotovo sigurnim zbog pohvala vlade Janeza Janše da je među najzaslužnijima za glatko preuzimanje eura na prijelazu godine, ali se onda pokazalo da se s njegovim ponovnim izborom ne slaže ministar financija Andrej Bajuk, a premijer Janez Janša svoje je protivljenje ponovnom izboru Gasparija obrazložio jednim dokumentom Središnje banke u kojemu su izražene rezerve u pogledu spremnosti vlade da sadašnji rast gospodarstva iskoristi za bržu stabilizaciju javnih financija.
Iako je Gaspari tvrdio da je riječ o analitičkom dokumentu koji predstavlja radni, a ne službeni materijal i da je uobičajeno da su takve projekcije središnje banke skeptičnije od projekcija ministarstva financija, Janša je Gaspariju uskratio potporu, objašnjavajući da se u materijalu ne iznose nikakvi dokazi za navodni "slom" javnih financija u idućih nekoliko godina.
U materijalu koji je potom došao u javnost analitičari slovenske Središnje banke među ostalim su iznijeli da bi sadašnje povoljne trendove u ekonomskom rastu trebalo iskoristiti za energičnije smanjenje javnog duga države, da su vladine ocjene o povlačenju sredstava iz europskog proračuna preoptimistične, da se dug povećava zbog investicija za vojsku i preuzimanja državnih jamstava za Slovenske željeznice, te da se idućih godina ne može računati na pozitivan utjecaj koji su proteklih godina na stabilizaciju javnog duga imali prihodi iz privatizacije Nove Ljubljanske banke. Središnja banka u tom materijalu najavljuje da će upozorenja o javnom dugu kao čimbeniku rizika za financijsku stabilnost ubuduće češće dolaziti i iz Europske unije i Europske središnje banke zbog projekcija o tome kako će na stabilnost djelovati negativni demografski trendovi, odnosno tendencija starenja stanovništva.