HAAG - Dvojica trenutačno najtraženijih bjegunaca za kojima traga Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) Radovan Karadžić i Ratko Mladić, mogli bi biti slobodni ukoliko ne budu uhićeni prije prekida djelovanja ICTY-na i ukoliko Vijeće sigurnosti ne pokrene daljnje akcije, upozorila je u utorak glavna haška tužiteljica Carla del Ponte. Obojica optuženika uspjeli su pobjeći prije nego što je UN-ov sud 1995. podigao optužnice protiv njih tereteći ih za genocid i ratne zločine tijekom ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Vijeće sigurnosti dalo je uputu Sudu da svoje posljednje prvostupanjske presude izreče do kraja 2008., te da okonča žalbene postupke u roku od dvije godine. Ukoliko sud nakon toga ne bude više postojao, nalozi za uhićenje protiv Karadžića i Mladića postat će nevažeće. "Ako sud treba zatvoriti svoja vrata do 2010,. članice Vijeća sigurnosti moraju pronaći drugo rješenje", za bjegunce koji do sada nisu uhićeni, rekla je Del Ponte.
HAAG - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Carla del Ponte ne namjerava produljiti mandat na svoju dužnost, koji istječe u rujnu, već je namjerava prepustiti nekom drugom tko će dovršiti rad suda do kraja 2010. "Nakon osam godina, ne namjeravam više ostati na ovom poslu", rekla je u utorak novinarima del Ponte, švicarska odvjetnica koje će idući mjesec navršiti 60 godina. "Mislim da je pravo vrijeme da odem." Del Ponte je treća glavna tužiteljica od osnivanja suda, a tu je dužnost počela obavljati 1999., nakon Južnoafrikanca Richarda Goldstonea i Kanađanke Louise Arbour. Trenutačno se na Sudu vode sudski procesi protiv 61 optuženika. Moj će nasljednik imati puno jednostavniji posao", kazala je Carla del Ponte, dodavši kako je riješila mnoga teška pitanja, poput pristupa svjedocima kao i pristupa dokumentima s područja balkanskih zemalja.
BERLIN - U Berlinu je u utorak pod pokroviteljstvom Njemačke, kao predsjedajuće skupine G8, počela dvodnevna konferencija Koordinacijskog i kontrolnog povjerenstva za obnovu Afganistana (Joint Coordination and Monitoring Board - JCMB) na kojoj bi trebala biti razmotrena sigurnosna i gospodarska situacija u toj zemlji i postavljene smjernice za daljnju obnovu. "Afganistan treba našu pomoć", izjavio je prilikom otvaranja konferencije njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier. Povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku Benita Ferrero Waldner također je pozvala međunarodnu zajednicu na intenzivniju pomoć Afganistanu. U radu konferencije sudjeluju predstavnci 25 zemalja članica koordinacije JCMB kojoj, osim glavnih zemlja donatora, SAD-a, EU-a i Japana, sudjeluju i predstavnci zemalja regije kao i Ujedinjenih naroda. JCMB je osnovan prije godinu dana i njegov rad je zasad ograničen na rok do 2010. godine
WASHINGTON - Europske vlade opiru se zahtjevima administracije predsjednika Georgea W. Busha da prekinu podržavati izvoz u Iran i da blokiraju transakcije i zamrznu imovinu nekih iranskih kompanija što prijeti stvaranju nove pukotine u odnosima SAD i Europe oko Irana, piše u utorak The New York Times. Dužnosnici administracije kažu kako nova američka kampanja o smanjivanju izvoza u Iran i prekidu financijskih transakcija ima za cilj dodatnu trgovinsku izolaciju, dok se pokazuju prvi znaci da je globalni pritisak nanio štetu iranskoj proizvodnji nafte i gospodarstvu. Pojavila su se i izvješća o sve većem političkom nezadovoljstvu u Iranu.
BEOGRAD/ PRIŠTINA - Glavni pregovarač UN-a o statusu Kosova Martti Ahtisaari trebao bi u petak 2. veljače u Beogradu i Prištini predstaviti svoj prijedlog za konačni status Kosova, a mediji u Srbiji i na Kosovu bave se nagađanjima o sudbini Ahtisaarijeva prijedloga koji navodno predviđa uvjetnu neovisnost Kosova uz međunarodni nadzor. Predstavnik srbijanske vlade za medije Srđan Đurić pozvao je u utorak posebnog izaslanika UN-a u pregovorima o Kosovu Marttija Ahtisaarija da objasni zašto prijedlog rješenja za status Kosova donosi u Beograd prije formiranja nove vlade. Prištinski dnevnik "Koha ditore" objavio je u utorak da se Kontaktna skupina usuglasila o budućim koracima za Kosovo, prvenstveno o odgodi donošenja rješenja za sredinu godine i da će zapadni diplomati sljedeća dva mjeseca pokušati uvjeriti srbijanske dužnosnike da prihvate prijedlog Marttija Ahtisaarija o statusu Kosova.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je u utorak za smanjenje broja pripadnika mirovne misije u Etiopiji i Eritreji sa 2.300 na 1.700 vojnika i izrazilo prosvjed zbog nedovoljnog napretka u određivanju granice između tih dvaju susjeda na rogu Afrike. Petnaesteročlano Vijeće jednoglasno je usvojilo produženje misije na još šest mjeseci, kao što je zatražio odnedavno bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan. I pripadnici oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u UN-ovoj misiji održanja mira i stabilnosti na granici tih dviju zemalja.
BRUXELLES - Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana izjavio je da će budući plan za Kosovo biti gotov do kraja sljedećeg mjeseca prije nego bude iznesen pred Vijeće sigurnosti UN-a na usvajanje. UN-ov izaslanik Martti Ahtisaari predstavit će plan kosovskim Albancima i Srbima u petak. Plan će, očekuje se, predložiti uvjetnu neovisnost za ovu pokrajinu koja broji dva milijuna stanovnika, unatoč inzistiranju službenog Beograda da ostane unutar srbijanskih granica. Nakon što će nacrt plana biti iznesen u Beogradu i Prištini, Ahtisaari će pozvati obje strane da odgovore na njega.
KIJEV - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Boris Tarasjuk, glavni arhitekt prozapadnjačke politike ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka, podnio je ostavku u utorak, a predsjednik ju je prihvatio, javile su agencije. "Predsjednik Ukrajine donio je odluku da prihvati moju ostavku", kazao je Tarasjuk na konferenciji za novinare. Taj je potez rezultat jednomjesečne borbe između Tarasjuka i koalicijske vlade na čelu s premijerom Viktorom Janukovičem, čija je politika više proruski orijentirana i koji je dobio prošli mjesec parlamentarno dopuštenje da otpusti Tarasjuka, nakon što je rekao da ne može surađivati s njim.
MOSTAR - Županijski hercegovačko-neretvanski sud u utorak je Damira Dojčinovića (29) iz Mostara osudio na 18 godina zatvora za ubojstvo Poljakinje Monike Urantowke što ga je iz koristoljublja počinio u lipnju 2006. godine u Medulinu kod Pule. Presuda je izrečena na temelju nagodbe s tužiteljstvom u Mostaru po kojoj je Dojčinović priznao da je počinio ubojstvo, te se odrekao mogućnosti žalbe na izrečenih 18 godina zatvora. Dojčinović je i prilikom izricanja presude u sudnici u Mostaru više puta priznao krivnju ističući da će nadoknaditi materijalnu štetu oštećenoj poljskoj obitelji Urantowke.
LONDON - Izbori u Sjevernoj Irskoj održat će se 7. ožujka, što je prva postaja na putu prema ponovnoj uspostavi sjevernoirskih ustanova, priopćili su u utorak britanski i irski premijer, Tony Blair i Bertie Ahern. "Izbori će se održati", rekao je Blair po završetku susreta s Ahernom u Downing Streetu, dodajući da će biti riječ "vjerojatno o najtežoj odluci" koju će stanovnici Sjeverne Irske ikada morati donijeti. Najava dolazi nakon povijesne odluke katolika iz Sinna Feina u nedjelju da priznaju legitimnost sjevernoirske policije.
MONROVIJA - Prva UN-ova mirovna postrojba, koju čine isključivo žene, stigla je u utorak u Liberiju, izvijestili su službeni izvori. Postrojbu čini oko stotinu indijskih policajki koje će se priključiti svojim muškim kolegama u toj zapadnoafričkoj zemlji. Ondje se već nalazi 15.000 pripadnika UN-ovih vojnih snaga. Oko 20 muškaraca pratilo je 103 indijske policajke koje će u Liberiji obavljati logističke poslove, stoji u UN-ovu priopćenju.
MOSKVA - Visoki ruski diplomat pozvao je u utorak na ukidanje međunarodne blokade palestinske vlade pod vodstvom Hamasa, objavila je agencija Interfax. Zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksander Saltanov rekao je da će Rusija iskoristiti sastanak međunarodnih mirovnih posrednika u Washingtonu potkraj tjedna kako bi zatražila ukidanje financijskih sankcija. "Rusija je uvijek bila protiv blokade i očekujemo od Bliskoistočnog kvarteta da sasluša naša stajališta", rekao je Saltanov. Takozvani Bliskoistočni kvartet, predstavnici Sjedinjenih Država, Europske unije, Rusije i UN-a, sastat će se u petak u Washingtonu kako bi razmotrili načine oživljavanja mirovnog procesa.
BAGDAD - Deset civila je ubijeno, a 16 ih je ranjeno u utorak kada je na sunitsku četvrt Adhamiyah, sjeveroistočni dio Bagdada, pala granata, javlja agencija France Presse pozivajući se na sigurnosne izvore. Adhamiyah je sunitsko uporište na obali Tigrisa, a naseljeno je većinom šijitima. Nešto ranije u utorak u napadima, čija su meta bili šijitski vjernici koji su obilježavali Ašuru, poginulo je 38 osoba u sjevernom dijelu Bagdada.
WASHINGTON - Stabiliziranje Iraka zahtijevat će "nove i drukčije akcije" kako bi se poboljšala sigurnost i promicalo političko pomirenje, izjavio je admiral Willam Fallon u utorak na saslušanju pred Odborom američkog Senata za oružane snage koji treba potvrditi njegovo imenovanje zapovjednikom Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), koja obuhvaća snage SAD-a na Bliskom istoku. "Vjerujem da se situacija u Iraku može stubokom promijeniti, no vremena je malo", rekao je Fallon ističući da je u Iraku potreban sveobuhvatan pristup, uključujući i gospodarske i političke mjere, jer se problemi ne mogu riješiti samo vojnom silom. Istodobno pred senatskim Odborom za vanjsku politiku traje saslušanje i Johna Negropontea, dosadašnjeg nacionalnog obavještajnog direktora, koji je imenovan za zamjenika državne tajnice i trebao bi nadzirati provedbu političkog dijela nove strategije u Iraku.
ISMAILIYA - Borbena skupina američke mornarice, predvođena napadačkim brodom USS Bataan prošla je u utorak Sueski kanal na putu prema ostalim američkim snagama na Bliskom istoku. Bataan, koji je u egipatske vode ušao u ponedjeljak, proveo je noć privezan u mediteranskoj luci Port Said i u utorak navečer napustit će egipatski dio Crvenog mora, rekao je neimenovani djelatnik Sueskog kanala. Sedam brodova u skupini uključuje 2.000 marinaca i mornara, helikoptere i lovce tipa Harrier.