LJUBLJANA - Bivši slovenski veleposlanik u Beogradu Borut Šuklje ocijenio je u utorak u kolumni koju objavljuje list "Finance" da je prava priroda najnovijeg spora između Ljubljane i Zagreba o davanju koncesije Ini u Jadranu za istraživanje nafte i plina nastojanje Hrvatske da osigura u budućnosti primat Ploča i Rijeke kao glavnih teretnih luka u Jadranu i da Slovenija ne smije pristati da joj se nametnutim razgraničenjem na moru oduzme "atribut pomorske države". Tumačenja koja se čuju u Ljubljani da je odluka hrvatske vlade o davanju koncesije Ini i na područje za koje Slovenija smatra da je sporno, motivirana predizbornim razlozima premijera Sanadera po svoj prilici su previše pojednostavljena jer Hrvatska određivanjem svog područja na Jadranu nastoji osigurati pomorski i ekonomski primat na Jadranu.
BANJA LUKA - Nakon što je prošlog tjedna Ustavni sud BiH odlučio da se izvan snage stave grb i zastava Federacije BiH i grb i himna Republike Srpske, u institucijama RS-a za sada ne planiraju uklanjati ove simbole jer drže da za to još nema pravnog temelja, pišu u utorak banjalučke Nezavisne novine. "Kad se odluka verificira i objavi tada je pravomoćna, pa i nema osnova da se u ovom momentu uklanjaju simboli", izjavio je član Odbora za ustavna pitanja parlamenta RS Željko Mirjanić banjalučkom dnevnom listu. Predsjednik parlamenta RS Igor Radojičić najavio je da će na prvoj sljedećoj sjednici biti izabrana komisija koja će se baviti idejnim osmišljavanjem novih simbola.
ISTANBUL - Navodni čelnik jedne ćelije međunarodne terorističke mreže al Qaede uhićen je u protuterorističkoj operaciji u Turskoj, javili su u utorak turski mediji. Prema medijskim izvješćima, muškarac identificiran samo kao Osama bio je povezan s Abuom Musabom al-Zarqawijem koji je ubijen u Iraku prošle godine. Al-Zarqawi je bio jedan od najtraženijih iračkih terorista, a ubijen je u američkom zračnom napadu. Najmanje 48 ljudi, osumnjičenih da su članovi al Qaede, uhićeno je u nizu koordiniranih operacija u ponedjeljak. Mediji pišu da su oni planirali napade u turskim gadovima. Glavni cilj specijalnih policijskih operacija bio je turski grad Konya, uporište islamista. Osumnjičeni koji su uhićeni u Izmiru, Kocaeliju i Mardinu predani su istražiteljima u Konyi.
PARIZ - Francuska smatra da je jedini izlaz iz iranske nuklearne krize "diplomatski", i odbija se "uključiti" u bilo koje rješenje koje ne bi odobrio UN, izjavio je u utorak ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy. "Mislim da treba pronaći diplomatsko rješenje", izjavio je šef francuske diplomacije na radio postaji RMC, dodajući da je po njemu potrebna "hitnost". Upitan o mogućnosti francuskog sudjelovanja u mogućoj američkoj vojnoj akciji protiv Teherana, Douste-Blazy je kazao da se kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a Francuska "nikako ne može uključiti u rješenja koja danas ne predviđa Vijeće sigurnosti". Ministar je naglasio da su sankcije usvojene kako bi se nagnalo Teheran da napusti osjetljive aktivnosti vezane uz obogaćivanje urana "dio višestranog sustava UN-a" i "mora se na njih gledati iz mirovne perspektive".
ZAGREB - Bagdad nije dužan provoditi odredbe plana američkog predsjednika Georgea W. Busha kojim se uređuju odnosi Iraka prema susjednim državama, rekao je u utorak irački premijer Nuri al-Maliki u intervju za arapski dnevnik Al-Hayat. "Bushova strategija sadrži neke odredbe koje se tiču Sjedinjenih Država i njihovih odnosa sa zemljama" što graniče s Irakom, rekao je Maliki. "Stajalište Amerikanaca o tim odredbama ne obvezuje iračku vladu u odnosu na Siriju, Iran, Tursku i Saudijsku Arabiju", rekao je Maliki. SAD optužuje Siriju i Iran da ne čine ništa kako bi smirili stanje u Iraku, već naprotiv podupiru šijitske milicije u Iraku. Iran odbacuje optužbe za miješanje u unutarnja pitanja Iraka te ističe da je prvi uvjet za poboljšanje stanja u Iraku povlačenje američke vojske.
BAGDAD - U napadima na šijitske vjernike u utorak tijekom posljednjeg dana jednotjedne vjerske svetkovine Ashura poginulo je pokraj Bagdada 40 ljudi, javljaju agencije. U prvoj eksploziji poginulo je 13 ljudi, uključujući tri žene i dječaka, a 39 ljudi je ranjeno kada je u trenutku prolaska procesije u gradu Khanaqinu, sjeveroistočno od Bagdada, eksplodirala bomba postavljena uz cestu. Ubrzo nakon toga bombaš samoubojica raznio se u gomili vjernika pred šijitskom džamijom u Balad Ruzu, oko 80 kilometara južno od Khanakina, pri čemu je poginulo 23 a ranjeno 57 ljudi. U jugozapadnom bagdadskom predgrađu Bayaa poginulo je u napadu naoružane skupine četvero ljudi.
ALŽIR - Pet pripadnika snaga sigurnosti i deset navodnih islamskih militanata poginulo je u sukobima u istočnom Alžiru, doznaje se u utorak iz novinskih izvješća. Prema istom izvoru, skupina od 15 do 30 militanata ispalila je u nedjelju projektil na vojni punkt u selu Ben Fkhala, oko 520 kilometara istočno od grada Alžira, ubivši pet vojnika i jednog policajca, piše dnevni list L'Expression. Vojska je odgovorila slanjem jurišnih helikoptera i dodatnih 100 vojnika te je u sukobu koji je uslijedio likvidirano 10 militanata za koje se tvrdi da su pripadnici salafističke pobunjene skupine GSPC. Smatra se da je to jedina preostala pobunjenička skupina u Alžiru. U Alžiru je 1992., godine, nakon poništavanja izbora na kojima su vodili islamisti, izbila pobuna u kojoj je do kraja 90-ih živote izgubilo 120.000 ljudi. GSPC još drži neka uporišta na istoku zemlje.
NAIROBI - Summit svjetskih čelnika o klimatskim promjenama dao bi novi zamah tom važnom pitanju, posebice nakon groznih prognoza u svezi globalnog zatopljavanja i promjene stajališta u Washingtonu, priopćio je UN u utorak. Summit, provizorno planiran za rujan, bio bi usredotočen na traženje nasljednika Protokola iz Kyota o smanjenju emisije plinova koji izazivaju učinak staklenika, a koji su povezani s groznim prognozama o valovima vrućine, poplavama, sušama i porastu razine mora. Ovog će tjedna dosad najšira znanstvena studija o ljudskom utjecaju na klimatske promjene zaključiti da postoji 90 postotna vjerojatnoća da su ljudske aktivnosti, uglavnom izgaranje fosilnih goriva, krive za veći dio zatopljenja u posljednjih 50 godina. Studija na kojoj je radilo 2.500 znanstvenika iz više od 130 zemalja, trebala bi biti objavljena u petak u Parizu.
MOSKVA - Rusija pregovara s Venezuelom o isporuci sofisticiranih raketa za protuzračnu obranu, izvijestio je u utorak Interfax. U prvome 'paketu' Venezueli će biti poslano između 10 i 12 raketa tipa Tor-M1. Glasnogovornik ruskog trgovačkog monopola za oružje Rosoboronexport, pod državnom kontrolom, odbio je komentirati informaciju. Rakete za protuzračnu obranu Tor-M1 mogu prepoznati 48 različitih ciljeva te istodobno gađati dva cilja na visini do 6.000 metara. Unatoč američkim naporima da blokiraju druge zemlje u prodaji oružja Venezueli, Rusi su s vladom predsjednika Huga Chaveza nedavno potpisali vojni ugovor vrijedan oko 3 milijarde dolara, čime postaju najveći opskrbljivač Venezuele oružjem. Prema ranije sklopljenom ugovoru, Venezueli bi se trebalo isporučiti oko 100.000 pušaka tipa Kalašnjikov, 24 borbena zrakoplova tipa Su-30 i 53 ruska helikoptera.