Prema njegovim riječima, najveći dio od 2,5 milijardi dolara investicija koliko INA predviđa za narednih pet godina bit će usmjeren u modernizaciju rafinerija, istraživanje i proizvodnju te u razvoj maloprodajne mreže.
Bacs je prijeko potrebnom ocijenio modernizaciju rafinerija, ističući da je dostizanje tehnoloških standarda koji su na snazi u EU uvjet njihova opstanka.
Izvor sredstava za investicije bit će krediti i vlastita sredstva, kaže Bacs te dodaje da zbog tempa i iznosa investicija ne treba očekivati isplatu dividende dioničarima u narednih nekoliko godina.
No, izvor zarade za Inine dioničare, procjenjuje, bit će rast cijene njezinih dionica na burzi.
Upitan kakav je stav Mol-a o Ininom plinskom poslovanju, Bacs je rekao da u primjerenom vremenu treba riješiti situaciju u kojoj je cijena uvoznog plina veća od njegove prodajne cijene u Hrvatskoj, zbog čega Ina u tom dijelu poslovanja ostvaruje gubitke.
Prema njegovim riječima, tvrtku koja kotira na burzi i koja ima i privatne vlasnike, ne može se prisiljavati da gubi na uvozu plina.
Zbog nedavnog uvrštavanja dionica na burzu, odnosno strogih burzovnih pravila, Bacs nije želio odgovoriti na pitanje o njegovoj procjeni poslovnih rezultata Ine za prošlu godinu.
Ti će rezultati, najavio je, biti objavljeni 12. veljače.
Upitan može li politika nabave ruske nafte za Inine rafinerije biti rizična zbog trzavica između zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, Bacs je odgovorio da Mol, koji nabavlja rusku naftu za svoje potrebe, za slovački Slovnaft i za Inu, može postići bolju uvoznu cijenu nego kad bi te tvrtke prema Rusima nastupala zasebno.
Dodao je da ne očekuje veće poremećaje u nabavci ruske nafte jer zastoji u isporuci nisu interes ni Rusije niti zemalja kroz koje se obavlja tranzit ruske nafte.
Zalan Bacs je od početka ove godine na mjestu dopredsjednika i izvršnog direktora za financije u Upravi Ine zamijenio Laszla Gesztija, a drugi Mol-ov predstavnik u Ininoj upravi je Sandor Lendvai, član Uprave i direktor Poslovne funkcije korporativnih servisa.