RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA 26.12.RAZGOVOR S PUTINOM

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 26. XII. 2000. Vladimir Putin: pozitivne težnje postoje, ali za sada su samo težnje U nedjelju navečer, ruski je predsjednik Vladimir Putin dao intervju za televizijske postaje ORT, RTR i za list 'Nezavisimaja gazeta'. Iz razgovora izdvajamo: " - Govorili ste o diktaturi zakona. Dobiva se dojam da se u sklopu uspostave reda čini posvemašnji pritisak, zapravo reket, na malo i srednje poduzetništvo. Čini mi se da je to jedna od najvećih opasnosti... = U potpunosti se slažem s vama. Doista, malo i srednje poduzetništvo guši se pod birokratskim pritiskom, pod pritiskom poreza, i jako puno treba učiniti da bi ono počelo disati i da bi doista bilo temelj gospodarstva, kao što je u mnogim zemljama svijeta. Na tom se polju također predviđa niz planiranih mjera u svezi s tzv. kontrolnim provjerama, i drugo. Ovdje se u potpunosti možemo osloniti na iskustvo Moskve. Čini mi se da su dužnosnici u Moskvi uspjeli pronaći dosta dobra rješenja za zaštitu malog i srednjeg poduzetništva (...). Postoji prijedlog zakona o provedbi tog nadzora. Jako puno će trebati napraviti na području oporezivanja. - Koliko je čečensko iskustvo, pa i ono negativno, utjecalo na vaše shvaćanje vojne reforme? = Utjecalo je. Zato što je postala očita nekakva strukturna rasklimanost. Postalo je očito da velik dio materijalnih resursa za oružane snage odlazi na područja za kojima danas ne postoji potražnja, a teško da će je i sutra biti. - Vojska mora biti profesionalna. Je li ta odluka donesena ili još nije? = Vojska mora biti profesionalna. To znači da se moramo odreći masovnog novačenja. Mislim da to pitanje nećemo tako brzo riješiti, ali zadaća je vrijedna truda. - Puno ste puta rekli da su svi ruski problemi u samoj zemlji, ali ste ipak u kratkom vremenu obavili puno posjeta inozemstvu. To su bili obvezni međunarodni susreti i zemlje s kojima Rusija graniči. Recite ukratko, koje je načelo ruskih vanjskih veza? = Prvo, dobro ste rekli da sam morao obaviti obvezne međunarodne posjete. K tome, trebalo je vratiti i neke dugove koji su se nakupili u zadnje vrijeme. Dugove u diplomatskom smislu, jer smo imali niz posjeta šefova država i vlada, pa je red bio na nama. No u nekim se zemljama ruski čelnici nisu pojavljivali dvadeset godina. Primjerice u Mongoliji. Premda je to naš najbliži susjed koji u geopolitičkom smislu nije za nas najmanje važan. No ako govorimo o prioritetima, oni se utvrđuju polazeći od prioriteta u unutarnjoj politici i pragmatičnih gospodarskih interesa. Ako ste pozorno pratili, doista sam posjećivao ili zemlje s kojima neposredno graničimo, ili zemlje koje su naši najveći partneri - uglavnom industrijski razvijene zemlje 'velike osmorice'. Moram reći da se nagomilao čitav niz pitanja koje je trebalo riješiti - s tim je u vezi i naša djelatnost. Rekao bih čak sljedeće: svojedobno smo, u sovjetsko doba, tako zastrašili ostatak svijeta, da je to dovelo do stvaranja golemih vojno-političkih blokova. Je li nam to koristilo? Dakako da nije. No prije deset godina iz nepoznatog smo razloga zaključili da nas svi jako vole i da ostalih sedam mora imati ralicu, a mi žlicu, ako govorimo o zemljama 'velike osmorice'. Ne treba nam čak ni žlica, dovoljno je otvoriti usta, a valjušci će nam sami padati. Pokazalo se da nije tako. Moramo se osloboditi carskih ambicija, s jedne strane. S druge, moramo točno i jasno shvatiti što su naši državni interesi. Boriti se za te interese i jasno ih izreći. No pri tome, dakako, ostati u dobrim odnosima s našim susjedima i partnerima. Da bi se takve prilike stvorile, treba obrazložiti vlastite postupke, treba razgovarati. - U svezi s time želim vas upitati. Budući da vam ove godine u programu putovanja nisu bile bivše istočnoeuropske zemlje socijalističkog bloka, znači li to da one sada nisu naši strateški partneri i da ćemo sa Zapadnom Europom razgovarati mimo njih? Prije smo se družili samo s Istočnom, a sada samo sa Zapadnom Europom? = Ne. Ne znači. To znači samo jednu stvar: Rusija se nikome neće nametati. Radit ćemo s onima koji to žele. Mnoge zemlje Istočne Europe, kao i mi prije deset godina, naglo su svoju vanjsku i unutarnju te gospodarsku politiku preusmjerile na zapadne zemlje. Zašto bismo ih osudili, ta i sami smo to pokušavali učiniti. Sada shvaćamo da se prijašnja razina međudržavnih odnosa mora u potpunosti osloboditi od ideologije, ali i iskoristiti za ostvarenje međusobne koristi od razvitka ponajprije gospodarskih veza. - Dolazak nove američke uprave izazvao je jauke u našoj političkoj eliti koja je prilično odgojena na dijalogu s demokratima. Očekuje se nekakva strogost, jer će stajališta republikanaca prema Rusiji biti iznimno oštra... = Prvo, teško mi se složiti s vama da bismo trebali predvidjeti pogoršanje rusko-američkih odnosa. Moja analiza najnovije povijesti pokazuje da, kada su na vlasti u SAD-u bili republikanci, nije bilo pogoršanja čak ni američko-sovjetskih odnosa. Ne vidim razloga da američko-ruski odnosi budu lošiji. Uvijek smo uspijevali pronaći potreban ton i ključ za međusobni razgovor. Nije li pozitivno to što sada govori novoizabrani predsjednik SAD-a, a on govori da na području sigurnosti i obrane možemo graditi odnose doista od samog početka, zato što SAD i Rusija više nisu neprijatelji i protivnici kao što je bilo u sovjetsko doba? To je, čini mi se, ozbiljna izjava, koja daje razloga da ubuduće očekujemo dobre odnose između Rusije i SAD-a. Čini mi se da imamo dobre temelje. Temelje koje je postavila uprava predsjednika Clintona. Već sam rekao da bih jako volio da nova uprava preuzme tu štafetnu palicu. Nadamo se i spremni smo za pozitivnu suradnju."