FR-LE FIGARO 21.12. SCHILY- EMIGRANTI SU PROBLEM

FRANCUSKA LE FIGARO 21. XII. 2000. Otto Schily: 'Treba nam europska politika' Pošto je Njemačka u sporazumu iz Nice koji je Europska unija zaključila prošlog tjedna, zadržala pravo veta na europske odluke u svezi s useljavanjem, njemački ministar unutarnjih poslova Otto Schily (socijaldemokrat) razgovara s novinarom lista Jeanom- Paulom Picaperom o europskoj politici azila i useljavanja: " - U svezi s useljavanjem predbacuju vam da ste upotrijebili izraz 'barka je puna'. = Nikad nisam rekao takvo što. G. 1998., kada je broj kandidata za azil i bliskih rođaka izbjeglica premašio granicu od trista tisuća na godinu, rekao sam samo da je to više od dopuštenog praga. No taj se broj nije smanjio. Većina Nijemaca misli da stranaca već ima previše. Mislim također da postoje granice koje ne treba prijeći. Treba voditi računa o našim mogućnostima integracije. To ne znači da ćemo ljudima u potrebi uskratiti privremeni azil. Dokazali smo to prihvativši 320 tisuća izbjeglica u doba rata u Bosni i Hercegovini. A primili smo i gotovo dvjesto tisuća Kosovara. - Koje su to granice koje ne treba prijeći? = Ne možemo dopustiti da se ljudi dosele u našu zemlju kada to njima odgovara, zlorabeći našu proceduru azila kako bi dobili dopuštenje za privremeni boravak, a zatim iskoristili sve pravne mogućnosti za produljenje boravka. Takve se navike protive pravilno shvaćenoj politici useljavanja. Kancelar je pokrenuo inicijativu zelenih karata kako bi se zadovoljile posebne potrebe za kvalificiranom radnom snagom. Taj će se zahtjev povećati. Želimo li povećati broj stranih radnika u sektorima koji doživljavaju jak rast, morat ćemo nužno ograničiti druge tokove useljavanja. (...) - Što mislite o francuskom sustavu? = Vrlo je zanimljiv. I druge su zemlje uvele jednostavniji sustav od našeg. Općenito, useljenici ne dolaze na naše granice: znaju da će se prema njima primijeniti 'zakon trećih država' koji nam omogućuje da uskratimo ulazak izbjeglicama koji dolaze iz tzv. sigurnih država. No od 100 do 143 tisuće ljudi koji svake godine stižu k nama drugim putovima, mogu se pozvati na naš Ustav ili na Ženevsku konvenciju i reći da im u domovini prijeti smrt ili mučenje. Tada započinje duga procedura sudbene provjere. Tu treba provesti reformu. Usporedba s francuskim sustavom mogla bi nam pomoći. - Kako to uskladiti na europskoj razini? = Europsko je povjerenstvo do sada smatralo da državni zakoni moraju ostati takvi kakvi jesu, ali da ujedno treba utvrditi minimalne europske norme na području prihvata. To bi za Njemačku značilo da mora proširiti uvjete za dobivanje političkog azila. Popuštanje u svezi s okupljanjem obitelji također je neprihvatljivo. Ako zbrojimo useljenike, tražitelje azila i Nijemce iz dijaspore koji se vraćaju u domovinu, svake se godine moramo sučeliti s nekontroliranim useljavanjem trista tisuća ljudi. Ako prihvatimo blaža mjerila za obiteljsko okupljanje, ta će se brojka povećati na petsto tisuća. - Njemačkoj predbacuju da je sebična... = Uvijek sam se zalagao da se ti problemi ne rješavaju na državnoj razini. Useljavanje se mora rješavati na međudržavnoj razini, kao i problemi sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala, droge i trgovine oružjem. Sva su ta pitanja međusobno povezana. - Kakav biste odgovor predložili? = Više no ikad treba nam europska politika useljavanja. Želim surađivati s Danielom Vaillantom kao što sam surađivao s Jeanom- Pierreom Chevenementom. Zajednička politika mora imati tri dijela: utvrditi politiku useljavanja čije će odredbe biti jasne i provedive; zabraniti ilegalno useljavanje; poticati zajednički razvitak u zemljama s velikim migracijskim tokovima."