SAVJET HNB: USKORO NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV

SAVJET HNB: USKORO NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Željka Rohatinskog, usvojio Financijski plan Hrvatske narodne banke za 2001. godinu, donio odluku o početku rada Nacionalnog klirinškog sustava, kao i više drugih odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je iz HNB-a. Nacionalni klirinški sustav (NKS) zapčet će s radom 5. veljače 2001. i predstavlja značajan korak u okviru reforme platnog prometa u zemlji. Taj će sustav omogućiti nesmetano obavljanje međubankovnih transakcija, a sustavni rizik platnog prometa u smislu izvršenja plaćanja svesti na najmanju moguću mjeru. Uz već postojeći Hrvatski sustav velikih plaćanja, NKS zaokružuje potrebnu infrastrukturu za postizanje krajnjeg cilja reforme platnog prometa - prijenos transakcija platnog prometa, a time i računa gospodarskih subjekata, iz Zavoda za platni promet u banke. Kako bi Nacionalni klirinški sustav mogao nesmetano početi s radom, Savjet HNB-a donio je nekoliko odluka koje stvaraju tehničke pretpostavke za funkcioniranje tog sustava. Među njima je najvažnija ona kojom se, u svrhe osiguravanja dovoljnog limita za poslovanje banaka putem obračunskih računa u NKS-u, postotak obvezne rezerve koji banke moraju držati kod HNB-a smanjuje s dosadašnjih minimalnih 50 posto na 40 posto. Ova će se odluka primjenjivati od 8. siječnja 2001. a procijenjeni učinak smanjenja obvezne rezerve od oko 500 milijuna kuna omogućit će povećanje potencijalnog limita u NKS-u na oko 2,7 milijardi kuna. Savjet HNB-a odlučio je, nadalje, da će blagajnički maksimum ubuduće određivati same banke, štedionice i štedno-kreditne zadruge, a ne Hrvatska narodna banka, kao što je bio slučaj dosad, s obzirom da je poslovanje s gotovim novcem jedan od temeljnih poslova tih institucija. Kontrolu blagajničkog maksimuma u bankama i štedionicama obavljat će Hrvatska narodna banka, a u štedno- kreditnim zadrugama - sukladno Zakonu o štedno-kreditnim zadrugama - nadležnost službe Ministarstva financija. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je suglasnost Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb za stjecanje većinskog udjela u Universal banci d.d. Sarajevo, tvrtki Strahinjčica d.d. Krapina za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u Krapinskoj štedionici d.d. Krapina i Hrvatskom fondu za privatizaciju za stjecanje 37 posto dionica s pravom glasa u Hrvatskoj poštanskoj banci. Savjet HNB-a suglasio se i s nekoliko prijedloga nadzornih odbora banaka za imenovanje predsjednika i članova uprava banaka. Tako je Ivan Štokić dobio suglasnost da bude predsjednik Uprave Riječke banke d.d. Rijeka, a Borislav Perožić član uprave te banke, Stipan Pamuković za imenovanje za predsjednika Uprave Nava banke d.d. Zagreb, a Željko Škalec za člana Uprave te banke. Slavko Durmiš dobio je suglasnost da postane član uprave Hrvatske poštanske banke.