ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdio da je industrijska proizvodnja, nakon što je rasla na međugodišnjoj razini tri mjeseca uzastopce, u listopadu drugi mjesec zaredom bila niža
nego u istom mjesecu lani i to za 1,1 posto.
ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na
današnjoj je sjednici utvrdio da je industrijska proizvodnja,
nakon što je rasla na međugodišnjoj razini tri mjeseca uzastopce, u
listopadu drugi mjesec zaredom bila niža nego u istom mjesecu lani i
to za 1,1 posto. #L#
U priopćenju sa sjednice Savjeta, kojoj je predsjedao guverner HNB-
a dr. Željko Rohatinski, kaže se kako je promjena trenda kretanja
industrijske proizvodnje posljedica prvenstveno smanjene opskrbe
energentima, a ne pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji.
Pokazatelji kretanja industrijske proizvodnje ukazuju na to da
postignuti rast gospodarstva još nije dovoljno snažan te da će se
započete strukture reforme morati intenzivnije provoditi kako bi
on ojačao.
Tijekom studenog nastavljena je blaga deprecijacija kune prema
euru započeta sredinom listopada - prosječni tečaj kune prema euru
prošlog je mjeseca nominalno oslabio 0,4 psto (prema dolaru 0,5
posto) u usporedbi s listopadom.
Vrijednost ukupnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine porasla
je 2,31 posto, a vrijednost ukupnog uvoza 1,65 posto u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. Rezultat navedenih kretanja je
povećanje deficita robne razmjene za prvih deset mjeseci ove godine
0,82 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Nakon duže stagnacije plasmani banaka privatnom sektoru pokazuju
naznake blagoga rasta, koji je još uvijek u nerazmjeru s visokom
likvidnošću bankovnog sustava, posebice povećanom učinkom
nedavnog smanjenja stope i promjenom osnovice za obračun
obveznerezerve.
Ta činjenica ukazuje na ograničen domet mjera monetarne politike na
tom području, kao i na potrebu većeg angažmana drugih ekonomskih
politika na tom području, drži Savjet HNB-a. Nasuprot navedenom,
solidan rast zabilježili su devizni i kunski depoziti u bankama.
Posebice je značajno da, nakon čestih javnih diskusija o
devalvaciji kune, nije došlo do promjene strukture štednje
ekonomskih subjekata na štetu kunske štednje, kao što se dogodilo u
siječnju ove godine. Rastuće trend registrirane nezaposlenosti
koja se u listopadu povećala 2,7 posto i nadalje izaziva
zabrinutost.
Savjet HNB-a razmotrio je na sjednici i zahtjeve za suglasnost
središnje banke za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom
glasa. Dalmatinskoj banci d. d. Zadar odobreno je stjecanje do 100
posto dionice s pravom glasa u istarskoj banci d. d. Pula. Privredna
banka Zagreb dobila je suglasnost za stjecanje 24,96 posto dionica
s pravom glasa (26,97 posto temeljnog kapitala) u Riadria banci d.
d. Rijeka, što će PBZ-a omogućiti da, s dosadašnjih 75,04 posto
dionica s pravom glasa u Riadria banci (73,03 posto temeljnog
kapitala), postane jedinim vlasnikom te banke.
Savjet HNB-a suglasio se i sa zahtjevom Varaždinske štedionice
Kovanica d. d. Varaždin za pripajanje Štedionice Zlatica d. d.
Zagreb. Nakon pripajanja, koje će se obaviti radi usklađivanja
visine temeljnog kapitala štedionica sa Zakonom o bankama,
temeljni kapital Varaždinske štedioice Kovanica iznosit će 17
milijuna kuna.
Razmotrivši nalaze stručnih službi HNB-a, Savjet HNB-a donio je
odluku o ukidanju odobrenja za rad Alpe Jadran banci d. d. Split i
Štedionici Groš bank d. o. o. Split. Analizom financijskih izvješća
i izravnom kontrolom poslovanja tih financijskih institucija
utvrđeno je, naime, da imaju obziljnih teškoća u poslovanju, da su u
svom radu postupale suprotno Zakonima i propisima te da nisu u
cijelosti provele mjere koje su temeljem naloga HNB-a bile dužne
poduzeti za poboljšanje stanja i otklanjanje utvrđenih
nepravilnosti i nezakonitosti. Također, ocijenio je da bi daljnje
poslovanje tih financijskih institucija rezultiralo dodatnim
štetama, koje treba spriječiti. Navedene financijske institucije
obvezne su, slijedom odluke Savjeta HNB-a, prestati s obavljanjem
poslova za koje je odobrenje dano i bez odgađanja donijeti odluku o
pokretanju likvidacije.
Savjet HNB-a dao je i suglasnost na više prijedloga za imenovanje
predsjednika i članova uprave banaka. Tako je Ivo Šinko dobio
prethodnu suglasnost da postane predsjednik, a Željko Kardum i Anka
Bandalović članovi uprave Jadranske banke d. d. Šibenik, Goran
Rameša predsjendik Uprave Kvarner banke d. d. Rijeka i Vinko
Matijević predsjednik Uprave Požeške banke d. d. Požega.
(Hina) pp mt