VLADA UPUTILA SABORU NOVI ZAKON O HNB-U

VLADA UPUTILA SABORU NOVI ZAKON O HNB-U Hrvatska Vlada danas je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji uređuje položaj, poslove i ustroj središnje Banke te njen odnos s državom, bankama i međunarodnim institucijama. Glavni razlog za donošenje novog zakona, rečeno je na današnjoj sjednici, leži u tome da se položaj, poslovi i ustroj HNB-a usklade s potrebama razvijenog tržišnog gospodarstva. Predloženi zakon, istaknuto je, predviđa razmjerno visok stupanj samostalnosti i neovisnosti HNB-a, od funkcionalne, preko osobne do financijske neovisnosti. Osnovni su ciljevi Banke postizanje i održavanje stabilnosti cijena te održavanje likvidnosti i solventnosti tržišno orijentiranoga bankovnoga sustava. Novi zakon navodi da HNB samostalno utvrđuje i provodi montetarnu i deviznu politiku u zemlji, drži međunarodne pričuve države i upravlja njima, izdaje i oduzima odobrenja za rad banaka, nadzire im poslovanje, regulira, unapređuje i nadzire platni sustav itd. Suradnja HNB-a i Vlade, po novom bi se prijedlogu, razvijala u smjeru partnerstva. Zadržana je, naime, obveza HNB-a da u svom radu podupire gospodarske ciljeve Vlade u mjeri u kojoj to ne ugrožava temeljne ciljeve Banke. S druge strane, nadležni Vladini resori savjetovali bi se s HNB-om i obavještavali je o svom zaduživanju te o mjerama i zakonima usko vezanim uz djelokrug Banke. Novost koju donosi predloženi zakon o HNB-u, odnosi se na zabranu bilo kakvog izravnog oblika financiranja države. Ta novina, istaknuto je na sjednici, proizilazi iz obveze razdvajanja moneterane od fiskalne politike. Prema sadašnjem zakonu, HNB može odobravati kratkoročne kredite državi za premošćivanje u iznosu od najviše pet posto vrijednosti proračuna za tekuću godinu. Tijela HNB-a, po novom bi zakonu bili, guverner i Savjet HNB-a, kojeg bi činili guverner, njegov zamjenik i viceguverneri po položaju te najviše osam vanjskih članova. Guvernera i vanjske članove Savjeta imenovao bi Hrvatski Sabor, na prijedlog predsjednika Sabora. Novi zakon daleko oštrije definira tko može biti član Savjeta, ograničava uvjete za razrješenje članova Savjeta prije isteka mandata itd. Saboru je danas upućen i prijedlog promjena Zakona o osnovama deviznog sustav i deviznog poslovanja, koji bi djelomično liberalizirao devizno poslovanje, te prijedlog promjena u Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju te štednje. Vlada je utvrdila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću (DSV), dio čijih odredbi je Ustavni sud RH ocijenio protuustavnima. U predložene su izmjene ugrađeni mehanizmi koji jamče da će u DSV-u istaknuti pravni djelatnici mjerodavno i neovisno, na temelju stručnih mjerila odlučivati o imenovanju i razrješenju sudaca, rekao je na sjednici zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan. Predložene bi izmjene, kaže, trebale podići "reprezentativnost sastava DSV-a". U odnosu na dosadašnji model ustrojstva DSV-a, promjenio bi se broj članova (sa 15 smanjio bi se na 11) djelokrug rada (DSV po Ustavu više nije nadležan za imenovanje državnih odvjetnika) i sastav (isključeni su državni odvjetnici). Vlada je utvrdila i prijedlog izmjena i dopuna u Zakonu o sudovima u kojem je, kaže Marijan, uz ostalo, zaokužen koncept sudskog vijeća, kao središnjeg tijela sudske samouprave. Saboru je upućen i cjelovit prijedlog Zakona o zaštiti potrošača koji bi trebao jamčiti snažniju zaštitu domaćih potrošača, biti poticaj trgovcima da se prilagode standardima Europe. Za primjenu zakona u proračunu za 2001. trebalo bi se osigurati oko milijun kuna, 200 tisuća kuna trebale bi dobiti potrošačke udruge. Vlada je podržala mjere koje trebaju pomoći sređivanju imovinsko- pravnih i katastarskih pitanja u dolini Neretve, kako bi se poljoprivredni potencijali tog kraja napokon mogli u cjelosti koristiti. Sugerirano je da se potrebna sredstva za tu namjenu pokušaju naći i iz drugih izvora, ne samo iz državnog proračuna