AU BR.52/2000.-PROFIL-CHRIS PATTEN

AUSTRIJA PROFIL br. 52/2000. 'Kako sam volio Hongkong' List objavljuje oveći interview s Chrisom Pattenom, povjerenikom EU-a za vanjsku politiku. "Radna svakodnevica Chrisa Pattena obilježena je grozničavošću. U četvrtak pretprošloga tjedna jurio je povjerenik EU-a za vanjsku politiku s jednog sastanka s ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero-Waldner iz bečkoga Hofburga u službeni auto. Vrijeme do odlaska zrakoplova za Zagreb na balkanski susret: 35 minuta. Vožnju do zračne luke Patten je iskoristio za razgovor s Profilom. - Gospodine Patten, kakav je bio susret s ministricom vanjskih poslova Ferrero-Waldner? = Vrlo dobar. Ona je ministrica vanjskih poslova i predsjednica OESS-a, bilo je dakle dovoljno tema za razgovor. Naša strategija na Balkanu, rad na Kavkazu. I općenitije teme poput naših koncepata za prevenciju sukoba. Možemo jedni od drugih učiti. - Lijepo je to čuti. Nedavno ste poslije jednog sastanka Povjerenstva EU-a izjavili da je bilo tako dosadno, da ste izračunali koliko bi vam sati života preostalo da živite 75 godina. Mislim da je rezultat bio 175.200. - Istina je da sam se za onom večerom u ozbiljnom razgovoru našalio i to je istrgnuto iz konteksta. Moj je posao izrazito zanimljiv a današnji susret bio je sve drugo doli dosadan. - Od vas su se već više puta čule tužbalice da su ambicije EU-a veće od spremnosti da za to da na raspolaganje sredstva. Koliko u vašem poslu ima frustracija? = Bitna se frustracija sastoji u tomu što je potrebno neko vrijeme dok stvari ne počnu teći onako kako to očekuju europski porezni obveznici a ponajprije korisnici naših programa pomoći. No nešto smo pokrenuli. Pogledajte brzinu naše reakcije u Srbiji ili ono što smo postigli na Kosovu, ili nove odredbe naše pomoći na Sredozemlju. Na mjesto frustracije sve više stupa odlučnost da se vidi uspješna provedba u međuvremenu donijetih reforma. - Nije li stanje vanjske politike EU-a još puno shizofrenije? S jedne strane morate voditi zajedničku agrarnu politiku, s druge srane ni jedna se država ne želi odreći svojih ovlasti u vanjskopolitičkim pitanjima. = Ne, na to ne gledam tako.... Službeni automobil zahvaljujući policijskoj pratnji juri preko bečkog Švedskog trga uz tramvajske tračnice. Povjerenik Patten gleda kroz prozor. = Moj Bože, uistinu je drukčije kad ispred nas vozi policijski motor. Opet se osjećam kao guverner Hongkonga. Ah, kako sam volio taj grad! Gdje smo ono stali? - Kod pitanja ovlasti u vanjskoj politici. = Želim pojasniti: vanjska i sigurnosna politika pripadaju među ono najprirodnije što čini nacionalnu državu. I u doglednoj budućnosti u EU će biti toliko ministara vanjskih poslova i toliko vanjskih politika koliko ima država članica. Stoga ni ne pokušavamo ukinuti ni jednu jedinu vanjsku politiku. To bi bilo nemoguće. Želimo zajedničku vanjsku politiku u kojoj ćemo se usredotočiti na događaje u kojima zajednički možemo postići više. Kao primjerice u jugoistočnoj Europi, ali ne samo tamo. - I ukidanje jedne jedine valute značilo bi veliki korak u smjeru nadnacionalnog društva. No kažete da je vanjska politika za razliku od monetarnih ovlasti nešto čega se države ne mogu odreći? = Države su apsolutno spremne koordinirano zajednički djelovati, ali nitko ne smjera na neku pojedinu politiku. To je načelno drukčije od pitanja zajedničke valute. Svojstvo Europe je da naše suverenosti sastavimo u jednom prostoru kako bismo uspješnije branili naše kolektivne interese. - Kako je s kolektivnim interesom zajedničke vojske, sve dok države poput Austrije ostaju neutralne? = Europa je na početku ustroja postrojbe za brze intervencije koja bi trebala biti kadra provoditi mirovne akcije tamo gdje NATO ne želi biti upleten kao cjelina. To je posve u skladu s nacionalnim obvezama država poput Austrije, Finske ili Švedske. A da smo još ranije imali postrojbu za brze akcije, bili bismo pošteđeni moralnih i strategijskih problema koje smo u proteklom desetljeću imali u jugoistočnoj Europi. Takva postrojba osim toga ne slabi naš odnos s SAD-om, posve suprotno. Sve više vodećih mislilaca u SAD-u drže da se Europa jače morati brinuti za vlastite interese. - Vjerujete li da će ta euro-vojska biti dovoljno jaka da obavi ono što smo uz pomoć Amerikanaca napravili na Kosovu? Uključujući izvidničke sustave i potrebnu opremu? = Dakako da moramo učiniti više od golog određivanja 60 tisuća muškaraca i žena za euro-vojnike. Moramo primjerice poboljšati našu opremu na području zračnih i pomorskih transportnih kapaciteta, moramo ulagati u precizno navođeno streljivo. Sve se to od Europe očekuje. No ne vjerujem da će itko ozbiljno predložiti da steknemo jednaki tehnologijsko-vojni kapacitet kao SAD. - Koliko Europa može i želi biti nazočna u kriznim žarištima? Na Kosovu su Amerikanci bili potrebni. U Čečeniji diplomatski put nije uspio, Rusija ni dalje ne dopušta misiju OESS-a. = Europa je po pitanju Čečečenije zauzela jače stajalište nego itko drugi. Žalim što nas Rusi nisu slušali, jer Čečenija je još uvijek nered. Optužbe zbog kršenja ljudskih prava ne jenjavaju i zabrinut sam što odgovor Rusa na njih nije uvjerljiviji. No predsjednik Putin na zadnjem nas je vrhu uvjeravao kako uviđa da mora doći do političkog dogovora. Upravo to govorimo već neko vrijeme. A prije ili kasnije to će se i zbiti. - Idući sukob: Bliski Istok. Tu nema ni traga europskoj diplomaciji. = To nije točno, EU svakako ima u tomu ulogu. Ali nismo u diplomatskoj utakmici s SAD-om. Po mojem mišljenju će unatoč junačkim naporima predsjednika Clintona u Camp Davidu, dugoročno biti potreban angažman UN-a i EU-a. U svakom slučaju bit će potrebna gospodarska pomoć EU-a za konsolidaciju mira. Palestinskim vlastima već sada dajemo na raspolaganje najveću gospodarsku pomoć. Uloga EU-a je važna odgovarajuće tomu. - Mislite li kod angažmana UN-a i na UN-ovu mirovnu postrojbu? Treba li obaviti pritisak na Izrael da prihvati takvu mjeru? = Izrazito je teško poslati mirovne postrojbe u sukob ako su obje strane protiv toga. No i o tomu se dakako raspravlja. - Slično je prijeporno i pitanje treba li nova jugoslavenska vlada izručiti Slobodana Miloševića sudu u Haagu. Držite li to vjerojatnim? = U svakom slučaju, za svaku zemlju jugoistočne Europe imamo ista mjerila. Vjerujemo u vladavinu prava, na nacionalnom kao i na međunarodnom području, dakle želimo da sve zemlje ispune zahtjeve haaškoga suda. Uviđamo da je sada prioritet nove srpske vlade konsolidacija demokracije. No dugoročno za sve zemlje moraju vrijediti jednaka pravila. - Vaša domovina Velika Britanija po pitanju europske integracije stišće kočnicu. Što bi trebalo dalje? = Moram vam proturiječiti. Upravo smo govorili o postrojbi za intervencije. Tu je Velika Britanija zajedno s Francuskom bila pokretačka snaga. - Vaša stranka, britanski konzervativci, brane se od svake daljnje integracije, poglavito protiv eura. Iduće će se godine u Velikoj Britaniji održati izbori. Kakve bi posljedice za Europu imala pobjeda konzervativaca? = Tijekom cijelog mojeg političkog života, konzervativna je stranka bila proeuropska stranka u Velikoj Britaniji. Sada će na izbore izići kao protueuropska stranka. - Zbog čega vi vjerojatno žalite. = Zbog čega najdublje žalim. Vidjet ćemo hoće li uspjeti ta izborna strategija. Ako ne, mnogi će naučiti iz te očite lekcije.... - ...i riješiti se šefa stranke Wailliama Haguea. = To ste vi rekli, ne ja. - Ne slažete se? = Vjerujem da konzervativci idu pogrješnim putom. Tradicionalno je politika konzervativaca bila usklađivanje s jedne strane domoljublja i s druge strane obveze središnje uloge u EU. To je i u britanskom interesu bilo najbolje. Automobil se zaustavlja u zračnoj luci. Vrijeme do polijetanja: deset minuta. = Jesam li odgovorio na sva vaša pitanja? - Skoro. Dobar let!