M. FILIPOVIĆ: POTREBNA JE MAKSIMALNA SURADNJA HNB-A I DAB-A

M. FILIPOVIĆ: POTREBNA JE MAKSIMALNA SURADNJA HNB-A I DAB-A U KONTROLI BANAKA Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Marinko Filipović smatra da DAB ne smije biti samo "puki blagajnik" za isplatu osigurane štednje, već da mora i preventivno djelovati kao bi se ubuduće izbjegle bankarske krize i kako bi to bio što manji trošak za državni proračun. "Što želimo? Razviti maksimalnu suradnju s kontrolom HNB-a, da i DAB ima dio nadzora i suprevizije banaka kako bi mogla najprije diferencirati premije osiguranja, te sudjelovati preventivno u svim eventualnim postupcima sanacije, preustroja, pa čak i stečaja banaka", kaže Filipović u razgovoru za Hinu o studiji "Mjesto i uloga DAB-a u razvoju financijskog sustava Republike Hrvatske". Taj projekt Agencija je naručila od Ekonomskog instituta, a Filipović ju je javnosti predstavio na nedavnim skupovima ekonomista i bankara u Opatiji i Zagrebu. Cilj je projekta utvrditi smisao i opravdanje postojanja Agencije u vrijeme osnivanja, analizirati njenu sadašnju poziciju te odrediti njeno mjesto i predložiti moguće pravce razvoja u budućnosti. Naime, nakon što je u svibnju ukinut Zakon o sanaciji i restrukturiranju banaka, a u srpnju izmjenama Zakona o privatizaciji, upravljanje portfeljom svih državnih institucija, time i DAB-a, prenijeto na HFP, Agenciji je jedino preostala djelatnost osiguranja štednih uloga. Treba osmisliti što će Agencija raditi, ne smije biti samo puki blagajnik za isplatu osigurane štednje, objašnjava Filipović. Filipović tvrdi, a to potkrepljuje i citatima iz studije, da su sve dosadašnje odluke o sanacijama ili stečajevima banaka bile isključivo političke i da su sve sanirane banke mogle biti poslane u stečaj i obrnuto. "Zakazala je ipak kontrola banaka, bilo je političkog voluntarizma, HNB tu ima apsolutne ovlasti, želi ih još i više, a da de facto nema nikakvu odgovornost", kaže. Takav monopol središnje banke nije dobar, a niz je primjera zemalja u kojima više institucija vrši kontrolu banaka, napominje Filipović. Ukidanjem pak Zakona o sanaciji banaka to područje sanacije, restrukturiranja, pa i stečaja banaka je ostalo potpuno nepokriveno. "Mislim da taj dio posla sada treba odrađivati ova Agencija, a ne HNB", kaže Filipović, navodeći da je to sugestija i MMF-a, Svjetske banke, praksa u SAD-u, Mađarskoj i dr. Smatra da bi središnja banka i Agencija trebale surađivati u kontroli banaka, da Agencija mora preuzeti barem dio nadzora. Direktor DAB-a ističe da bi Agencija trebala raditi bonitetnu kontrolu banaka zbog utvrđivanja diferencirane premije osiguranja, a potom i pomoći bankama u poteškoćama najprije savjetom, ako treba i intervencijom. "Naime, kada banka dođe u teškoće onda se ne bi u nju slao povjerenik HNB-a već bi netko iz kontrole ove Agencije obavljao taj dio posla i pokušao spasiti tu banku. Agencija može intervenirati sredstvima osiguranja, ali na vrijeme, i time spriječiti odljev štednje, debalans aktive i pasive, moguće ogromne štete ne samo za tu banku i gospodarstvo koje prati nego i za sve građane, odnosno proračun", kaže. Da se na vrijeme interveniralo, odnosno kada bi se prihvatio koncept koji nudi Agencija, Filipović procjenjuje da se s trećinom sredstava za isplatu osigurane štednje u npr. Županjskoj, Glumina ili Gradskoj banci Osijek, moglo spasiti ne samo te banke nego i gospodarstvo, ili bar njegov veći dio, koje su te banke pratile. U slučaju kada ni Agencija ne bi uspjela u sanaciji i preustroju banke, odnosno sprječavanju njena stečaja, onda bi Agencija, njeni stručnjaci, umjesto nadležnog trgovačkog suda, provodila i stečaj. Stoga Filipović predlaže izmjenu Stečajnog zakona ili donošenje posebnog zakona o stečaju banaka. "Stečaj banaka nije isti kao drugih trgovačkih društava. To treba obaviti brzo, stručno, tiho i sa što manje štete za proračun", naglašava. Kao važan dio studije Filipović ističe i prijedlog o ustroju posebnog odjela DAB-a za makroekonomske analize kako bi se mogla predvidjeti buduća kretanja. U studiji su i prijedlozi o diferenciranim premijama osiguranja, a direktor DAB-a najavljuje da će se, nakon što se isplati sva osigurana štednja štediša u bankama u stečaju, ići i s novim prijedlogom i modelima osigurane štednje. Smatra, naime, da se u startu išlo pogrešno - da je u početku trebalo osigurati svu štednju i potom smanjivati iznos, a ne od nižih ići ka višim iznosima, da bi na kraju i maksimalni iznos od 100.000 kuna postao neograničen jer je zakonski moguće cijepanje štednih uloga. Moramo naći model primjeren trenutku u kojem se Hrvatska nalazi, kaže Filipović koji nema ništa protiv ni da se zadrži sadašnji iznos, ili da se smanji na 50.000 kuna, ili osigura cjelokupna štednja. Veliku pozornost javnosti iz studije su izazvali prijedlozi nekih autora, koje je Filipović na predstavljanjima prenio riječima da će "jednog lijepog dana možda ova Agencija ili neka druga osiguravati plasmane, a ne štedne uloge". No, objašnjava da je to tek provokacija za budućnost u kojoj treba razvijati i takvu ideju. "Nije to teza niti želim da to bude sada i u ovoj Agenciji", ističe. Studija "Mjesto i uloga DAB-a u razvoju financijskog sustava" bit će raspravljena na Upravi Agencije, upućena je i Vladi, stručnjacima za bankarstvo i financije. Filipović ne očekuje da projekt bude prihvaćen u cijelosti. Bilo bi dobro da u svojim bitnim elementima bude prihvaćen i da zaživiti, zaključuje.