ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo oživljava, pa bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke (HNB) ove godine brutto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 2,6 posto, a inflacija na godišnjoj razini mogla bi se kretati
oko sedam posto, što je ponajviše posljedica povećanja trošarina i cijena naftnih derivata.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo oživljava, pa
bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke (HNB) ove godine brutto
domaći proizvod (BDP) trebao porasti 2,6 posto, a inflacija na
godišnjoj razini mogla bi se kretati oko sedam posto, što je
ponajviše posljedica povećanja trošarina i cijena naftnih
derivata. #L#
To se navodi u Izvješću HNB-a o gospodarskim kretanjima u prvih šest
mjeseci 2000., koje je razmatrao i na današnjoj sjednici prihvatio
Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog
sabora. Odbor je prihvatio i Izvješće Hrvatskog fonda za
privatizaciju o upravljanju državnim portfeljom.
Kao pozitivni trendovi u raspravi o Izvješću HNB-a istaknuti su
rast izvoza, potrošnje stanovništva i industrijske proizvodnje, te
smanjenje deficita u platnoj bilanci.
Zahvaljujući visokoj likvidnosti banaka, u prvom su polugodištu
kamate na Tržištu novca gotovo prepolovljene, a pale su i kamate na
kredite gospodarstvu i stanovništvu, rečeno je u raspravi.
Početkom godine iznosile su u prosjeku 13,7, a u kolovozu oko 10
posto. No, problem je, istaknuto je, što stagniraju plasmani banaka
gospodarstvu.
Od negativnih trendova istaknuti su daljnji rast nezaposlenosti,
te strukturni problemi gospodarstva, zbog čega je neophodno
njegovo restrukturiranje.
U izvješću HFP-a o upravljanju državnim portfeljom istaknuto je,
pak, kako je država većinski vlasnik u 841 poduzeću, čiji temeljni
kapital iznosi oko 37,3 milijarde kuna, a ta su poduzeća u prošloj
godini ostvarila gubitak od čak 4,3 milijarde kuna.
Za 321 poduzeće, u kojima je zaposleno oko 11.400 osoba, zatražen
je, ili je već pokrenut stečaj. Od preostalih 520 poduzeća, neka su
zrela za stečaj, ali je postupak odgođen zbog njihova značaja za
lokalnu sredinu, a za neka postoji ozbiljan interes za
privatizaciju.
Kao najveći problem Jadranko Mijalić (HSLS) istaknuo je što Fond za
privatizaciju uzima kredite od banaka kako bi se u nekim poduzećima
mogle isplatiti plaće. To su vrlo rizični krediti i vjerojatno se
mnogi neće moći naplatiti. Stoga Mijalić smatra da će to opteretiti
proračun za iduću godinu za 100 do 200 milijuna kuna.
Neki su zastupnici istaknuli da bi se na proračun loše moglo
odraziti i to što mirovinski i zdravstveni fond mogu otpisati svoja
potraživanja od nekih poduzeća kako bi se ona rasteretila dugova.
To znači, kažu, da će fondovi poslovati s još većim gubicima koji će
se morati "pokriti" iz proračuna.
Odbor je danas trebao raspravljati o proračunu za iduću godinu, te
paketu od četiri porezna zakona. Međutim, zasupnici još uvijek nisu
dobili te zakonske prijedloge.
Odbor je prihvatio izvješće o u prošloj godini obavljenim
revizijama u studentskim centrima, a u kojima su utvrđene samo
manje nepravilnosti, kazala je glavna državna revizorica Šima
Krasić.
(Hina) nb sšh