ODBOR ZA FINANCIJE PRIHVATIO GOSPODARSKO IZVJEŠĆE HNB-A

ODBOR ZA FINANCIJE PRIHVATIO GOSPODARSKO IZVJEŠĆE HNB-A Hrvatsko gospodarstvo oživljava, pa bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke (HNB) ove godine brutto domaći proizvod (BDP) trebao porasti 2,6 posto, a inflacija na godišnjoj razini mogla bi se kretati oko sedam posto, što je ponajviše posljedica povećanja trošarina i cijena naftnih derivata. To se navodi u Izvješću HNB-a o gospodarskim kretanjima u prvih šest mjeseci 2000., koje je razmatrao i na današnjoj sjednici prihvatio Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Odbor je prihvatio i Izvješće Hrvatskog fonda za privatizaciju o upravljanju državnim portfeljom. Kao pozitivni trendovi u raspravi o Izvješću HNB-a istaknuti su rast izvoza, potrošnje stanovništva i industrijske proizvodnje, te smanjenje deficita u platnoj bilanci. Zahvaljujući visokoj likvidnosti banaka, u prvom su polugodištu kamate na Tržištu novca gotovo prepolovljene, a pale su i kamate na kredite gospodarstvu i stanovništvu, rečeno je u raspravi. Početkom godine iznosile su u prosjeku 13,7, a u kolovozu oko 10 posto. No, problem je, istaknuto je, što stagniraju plasmani banaka gospodarstvu. Od negativnih trendova istaknuti su daljnji rast nezaposlenosti, te strukturni problemi gospodarstva, zbog čega je neophodno njegovo restrukturiranje. U izvješću HFP-a o upravljanju državnim portfeljom istaknuto je, pak, kako je država većinski vlasnik u 841 poduzeću, čiji temeljni kapital iznosi oko 37,3 milijarde kuna, a ta su poduzeća u prošloj godini ostvarila gubitak od čak 4,3 milijarde kuna. Za 321 poduzeće, u kojima je zaposleno oko 11.400 osoba, zatražen je, ili je već pokrenut stečaj. Od preostalih 520 poduzeća, neka su zrela za stečaj, ali je postupak odgođen zbog njihova značaja za lokalnu sredinu, a za neka postoji ozbiljan interes za privatizaciju. Kao najveći problem Jadranko Mijalić (HSLS) istaknuo je što Fond za privatizaciju uzima kredite od banaka kako bi se u nekim poduzećima mogle isplatiti plaće. To su vrlo rizični krediti i vjerojatno se mnogi neće moći naplatiti. Stoga Mijalić smatra da će to opteretiti proračun za iduću godinu za 100 do 200 milijuna kuna. Neki su zastupnici istaknuli da bi se na proračun loše moglo odraziti i to što mirovinski i zdravstveni fond mogu otpisati svoja potraživanja od nekih poduzeća kako bi se ona rasteretila dugova. To znači, kažu, da će fondovi poslovati s još većim gubicima koji će se morati "pokriti" iz proračuna. Odbor je danas trebao raspravljati o proračunu za iduću godinu, te paketu od četiri porezna zakona. Međutim, zasupnici još uvijek nisu dobili te zakonske prijedloge. Odbor je prihvatio izvješće o u prošloj godini obavljenim revizijama u studentskim centrima, a u kojima su utvrđene samo manje nepravilnosti, kazala je glavna državna revizorica Šima Krasić.