NOVI KRUG RAZGOVORA O SUKCESIJI 18. I 19. PROSINCA U BRUXELLESU

ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s voditeljem Ureda Vlade RH za projekt sukcesije Božom Marendićem sudjelovat će 18. i 19. prosinca u Bruxellesu na sastanku svih 5 zemalja sljednica bivše SFRJ posvećenom pitanjima sukcesije, prvom nakon proljeća prošle godine kada su pregovori prekinuti.#L# Kako je u srijedu u telefonskom razgovoru za Hinu rekao Marendić, na sastanak su pozvane sve zemlje sljednice - Hrvatska, Slovenija, BiH, SR Jugoslavija i Makedonija. Prošle je godine međunarodna zajednica, pod čijim se pokroviteljstvom pregovori o sukcesiji i vode, zaledila daljnji proces pregovora, u prvom redu zbog sankcija prema SRJ. Projekt sukcesije je međunarodni projekt i pod pokroviteljstvom je Vijeća za primjenu mirovnog sporazuma (PIC), a pomaknut je s mrtve točke prijemom SR Jugoslavije u UN i OESS, a napose odustajanjem Beograda od stajališta da nije jedini nasljednik bivše države. Režim bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića nije priznavao izvješće Badinterove komisije o raspadu Jugoslavije, nego je tvrdio da su se bivše jugoslavenske republike odcijepile, tvrdeći na osnovu toga da je SR Jugoslavija jedini nasljednik bivše države, što je onemogućavalo bilo kakav pomak u pregovorima o sukcesiji. Tijekom dvodnevnog sastanka u Bruxellesu svaka će od zemalja sljednica imati poseban sastanak s posrednikom u pregovorima o sukcesiji bivše Jugoslavije Lordom Arthurom Wattsom, a potom će se drugi dan sve zemlje sastati na multilateralnoj razini, rekao je Marendić. "Na prvom sastanku ćemo utvrditi stanje projekta, jesu li pojedine države na starim stavovima", dodao je, što uglavnom znači da će pregovori biti posvećeni dogovoru o daljnjim pregovorima, a ne konkretnim pitanjima sukcesije. Marendić je podsjetio da su četiri države sljednice do sada imale uglavnom podudarajuća stajališta o globalnim pitanjima sukcesije, možda i zbog toga da bi napravile čvrstu frontu prema Jugoslaviji, dok je SRJ opstruirala rad. Međutim, naglasio je da je moguće da se u daljnjem tijeku razgovora pokažu i razlike u stajalištima Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije. Sastanak u Bruxellesu pokazat će, rekao je Marendić, jesu li se stajališta SRJ toliko promijenila da će se "moći naći zajednički jezik". Marendić je rekao da je u ovom trenutku osnovna zadaća postići "globalni sporazum" o nasljeđivanju bivše države. Tek nakon toga bit će moguće podijeliti zajedničke nekretnine bivše države koje su blokirane i ne mogu se prodavati niti se njima može raspolagati. Banka za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) na ime bivše države vodi imovinu koja je 1996. iznosila 600 milijuna dolara u zlatu, dionicama i devizama. Po ključu MMF-a Hrvatskoj treba pripasti 28,49 posto ukupnih sredstava bivše Narodne banke Jugoslavije u BIS-u. Kolika su ukupna zajednička sredstva bivše SFRJ koja bi se trebala sukcesijom raspodijeliti na zemlje sljednice tek se treba utvrditi, a po nekim procjenama riječ je o milijardama dolara. (Hina) maš sv