BEOGRAD, 22. studenoga (Hina) - Od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ, u kolovozu 1996. godine, neki su se problemi između dviju zemalja počeli rješavati, ali su ostala još mnoga otvorena
pitanja.
BEOGRAD, 22. studenoga (Hina) - Od potpisivanja Sporazuma o
normalizaciji odnosa između Hrvatske i SRJ, u kolovozu 1996.
godine, neki su se problemi između dviju zemalja počeli rješavati,
ali su ostala još mnoga otvorena pitanja. #L#
Teško pitanje za jednu i drugu stranu je sudbina nestalih osoba.
Vladine komisije koje su se godinama redovito sastajale i
surađivale, uspjele su pronaći i identificirati samo mrtve, dok je
zanemarljiv broj pronađenih živih osoba, koje su bile na popisu
traženih osoba jedne ili druge strane. Komisije su prekinule rad u
vrijeme prošlogodišnjeg NATO-ovog bombardiranja SRJ, ali se
očekuje nastavak njihova rada.
Ne manji problem od nestalih su izbjeglice. Beograd u svakoj
prilici ističe povratak izbjeglih Srba kao prioritetan zahtjev.
Prema jugoslavenskim statistikama, samo u akcijama "Bljesak" i
"Oluja" Hrvatsku je napustilo oko 300.000 izbjeglica, a ukupan broj
izbjeglica iz Hrvatske i BiH iznosi gotovo milijun.
Među izbjeglima iz Hrvatske veliki je broj onih koji su dobili
hrvatske dokumente, ali se ne žele odreći izbjegličkog statusa, što
omogućava stalne pritiske na Hrvatsku da ne čini dovoljno za njihov
povratak.
Nazočnost izbjeglica u Jugoslaviji omogućava jugoslavenskim
vlastima da traže veću međunarodnu pomoć, koja se do sada često
koristila i za pomoć najugroženijim dijelovima domaćeg
stanovništva.
O desecima tisuća Hrvata, koji su pobjegli iz Srbije, posebno iz
Vojvodine, uglavnom se ne govori. Položaj hrvatske nacionalne
manjine uopće nije definiran, iako je Sporazum o normalizaciji
odnosa trebao riješiti i to pitanje. Nova jugoslavenska vlada dala
je već neka obećanja o statusu nacionalnih manjina, pa se očekuje da
Hrvati ovaj put neće biti zapostavljeni.
Pad režima Slobodana Miloševića otvorio je izglede za brže
rješavanje pitanja sukcesije. Nova vlast formirana na saveznoj
razini odustala je od stajališta da je SRJ jedina međunarodno-
pravna sljednica bivše SFRJ. To je omogućilo prijem SRJ u UN i OESS i
očekuje se da će olakšati i pregovore o sukcesiji. Platforma za
pregovore nije još poznata, ali se pretpostavlja da će
jugoslavenska strana napustiti maksimalističke zahtjeve jer joj je
u interesu da što prije dođe do prava vlasništva nad onim što joj
pripada, prvenstveno zlato u Baselu, kao i to da se problem
sukcesije skine s dnevnog reda.
Iako je iz praktičnih razloga odustala od načela kontinuiteta, nova
vlast nije jasno prihvatila stajališta Badinterove komisije o
raspadu bivše države. Predsjednik Vojislav Koštunica je nedavno
izjavio kako nije sporno da su se Hrvatska i Slovenija odcijepile,
pa nije isključeno da će to utjecati i na pregovore o sukcesiji.
U Beogradu se malo govori o tome da je Hrvatska tužila SRJ
Međunarodnom sudu pravde u Haagu za agresiju i da traži ratnu
odštetu od 35 milijardi dolara. Službeno je stajalište i dalje da je
na području bivše Jugoslavije došlo do građanskog rata, a ne
agresije. Srpska strana za sada nije spremna preuzeti odgovornost
za rat, pa time ni za plaćanje ratne odštete.
Iz takvog odnosa prema ratu proizlazi i odnos prema ratnim
zločincima i Međunarodnom sudu u Haagu. Činjenica da SRJ još nije
isporučila Haagu Veselina Šljivančanina, Milu Mrkšića, Ratka
Mladića i drugih, optuženih za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, a
nalaze se na njezinu teritoriju, opterećuje hrvatsko-
jugoslavenske odnose. Predstavnici vlasti ističu da suradnja s
Haaškim sudom nije njihov "prioritet".
U odnosu na otvorena pitanja koja proizlaze iz srpskog gledanja na
uzroke rata, problem granica izgleda jednostavniji. Korekcije
granice na Dunavu, zbog mijenjanja toka rijeke, mogle bi biti
dogovorene uz malo dobre volje. Prevlaka je, pak, godinama bila
tema za odmjeravanje snaga na unutarnjoj političkoj sceni. Bilo je
i u novije vrijeme, čak od predstavnika DOS-a, izjava da bi Hrvatska
mogla prepustiti Prevlaku Crnoj GOri. Izgleda, međutim, da će se
pitanje Prevlake rješavati u izravnim pregovorima Hrvatske i Crne
Gore i da se tu već nazire rješenje.
Očekuje se da će ulazak SRJ u međunarodne organizacije uz obveze
koje to podrazumijeva, uključujući i izručenje ratnih zločinaca,
olakšati rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Hrvatske i SRJ.
(Hina) bs rb