ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Sastanak šefova država i vlada Europske unije i 5 zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja završen je u petak u Zagrebu, nešto prije 14 sati, usvajanjem aklamacijom završne deklaracije
u kojoj se naglašava individualni pristup svakoj od tih 5 zemalja, potreba njihove regionalne suradnje, te njihov status potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Sastanak šefova država i vlada
Europske unije i 5 zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i
pridruživanja završen je u petak u Zagrebu, nešto prije 14 sati,
usvajanjem aklamacijom završne deklaracije u kojoj se naglašava
individualni pristup svakoj od tih 5 zemalja, potreba njihove
regionalne suradnje, te njihov status potencijalnih kandidata za
članstvo u EU.#L#
"Unija predlaže svakoj od tih zemalja individualizirani pristup",
kaže se u završnoj deklaraciji.
Deklaracijom se i šefovi država i vlada tih pet zemalja - Hrvatske,
BiH, SR Jugoslavije, Makedonije i Albanije, obvezuju da će između
svojih zemalja sklopiti sporazume o regionalnoj suradnji.
"Od sada, šefovi država i vlada pet zemalja na koje se proces odnosi
obvezuju se da će između svojih država sklopiti sporazume o
regionalnoj suradnji", kaže se u dokumentu.
Ti sporazumi predviđaju, prema dokumentu, "politički dijalog,
regionalno područje slobodne trgovine, kao i blisku suradnju na
području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice radi jačanja
sudstva i njegove neovisnosti, borbe protiv organiziranog
kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnog useljavanja,
trgovine ljudima i svakog drugog krijumčarenja".
Unija također "ponovno potvrđuje europsku perspektivu zemalja
obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja i njihov status
potencijalnih kandidata za članstvo", dodaje se u dokumentu.
U aneksu završnog dokumenta summita, kojem su supredsjedali
hrvatski predsjednik Stipe Mesić i francuski predsjednik Jacques
Chirac, pojedinačno se daje kratka ocjena situacije u svakoj od
zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja, između ostalih i
Hrvatske.
"Unija pozdravlja sveobuhvatne napore i uspjeh reformi koje su
vlasti ove države poduzele od početka godine", kaže se u dijelu
Aneksa koji se odnosi na Hrvatsku. "Te reforme danas omogućuju
otvaranje pregovora o Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju:
želimo da ti pregovori brzo napreduju", dodaje se.
Hrvatska je odmah po završetku plenarne sjednice svečano potpisala
otvaranje pregovora, a oni bi, prema ranijim izjavama hrvatskih
dužnosnika, mogli biti završeni u roku od oko 6 mjeseci.
Makedonija će sa svoje strane danas u Zagrebu parafirati sporazum,
a u aneksu se poziva da nastavi napore u provođenju reformi. Na
reforme se poziva i Albanija za koju je Unija izradila studiju o
izvedivosti. BiH se poziva da nastavi sa svojim naporima kako bi do
kraja prvog polugodišta sljedeće godine ispunila sve uvjete
utvrđene u "road-mapi" prošlog proljeća, a kako bi Komisija mogla
započeti s izradom studije izvedivosti.
Što se tiče SR Jugoslavije, u aneksu dokumenta se kaže da je za tu
zemlju otvorena perspektiva za Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, te da je odlučeno da se ustroji Konzultativna radna
skupina EU/SRJ koja će raditi u smjeru studije o izvedivosti.
U završnom dokumentu spominje se i pitanje sukcesije bivše SFRJ:
"Europska unija je sa zadovoljstvom primila na znanje prve napretke
ostvarene s ciljem rješavanja pitanja sukcesije SFRJ i potiče
zainteresirane strane da nastave u tom smjeru".
Dodaje se da će EU vrlo uskoro pokrenuti jedinstveni program pomoći
Zajednice u korist zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i
pridruživanja pod nazivom CARDS koji će raspolagati iznosom od 4,65
milijardi eura od 2000. do 2006. godine.
Unija će na te zemlje proširiti i posebne asimetrične trgovinske
povlastice.
U deklaraciji je naglašeno da se summit odvija u Zagrebu u trenutku
kada "demokracija počinje prevladavati širom regije".
"Godina 2000. započela je demokratskim promjenama u Hrvatskoj
nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Nastavila se
pobjedom demokratskih snaga u SRJ na izborima 24. rujna", kaže se u
usvojenoj deklaraciji.
Te promjene daju novi poticaj politici dobrosusjedstva, poštivanju
prva manjina, poštivanju međunarodnih obveza, uključujući i obveze
glede Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY), trajnom rješenju
pitanja izbjeglica i prognanika te poštivanju međunarodnih granica
država.
"Demokracija, pomirba i regionalna suradnja s jedne strane, te
približavanje svake od ovih zemalja Europskoj uniji s druge strane,
čine jedinstvenu cjelinu", kaže se u dokumentu.
Hrvatsko izaslanstvo na summitu je vodio predsjednik Stjepan
Mesić, koji će po završetku ugostiti sudionike na službenom ručku,
a u izaslanstvu su bili i premijer Ivica Račan, ministar vanjskih
poslova Tonino Picula, ministar za europske integracije Ivan
Jakovčić, zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-
Kurelec, te pomoćnik ministra Vladimir Drobnjak.
(Hina) maš rb