ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Vanjskopolitički odbor (VPO) Hrvatskog sabora je u srijedu prihvatio izvješće o Zagrebačkom summitu i pozitivno ocijenio taj skup Europske unije (EU) i pet zemalja obuhvaćenih procesom Stabilizacije i
pridruživanja (PSP).
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Vanjskopolitički odbor (VPO)
Hrvatskog sabora je u srijedu prihvatio izvješće o Zagrebačkom
summitu i pozitivno ocijenio taj skup Europske unije (EU) i pet
zemalja obuhvaćenih procesom Stabilizacije i pridruživanja
(PSP).#L#
Sjednica, koju je vodio predsjednik VPO-a Zdravko Tomac i za koju su
bile predviđene tri točke dnevnog reda: Zagrebački summit,
Daytonski sporazum i kadrovska politika u diplomaciji, završena je
odlukom da se druga točka prebaci za iduću sjednicu a pitanja
diplomacije rasprave bez prisustva javnosti.
Iznenađenje većine sudionika rasprave odnosilo se na točku 3
završne deklaracije Zagrebačkog summita od 24. studenoga u kojoj se
povezuje individualni i regionalni pristup, o čemu je zatraženo
pojašnjenje od zamjenice ministra vanjskih poslova Vesne
Cvjetković-Kurelec.
Točka 3 govori o sklapanju sporazuma o regionalnoj suradnji kroz
politički dijalog i regionalno područje slobodne trgovine, kroz
suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima radi jačanja sudstva,
borbe protivg organiziranog kriminala, korupcije, krijmčarenja.
Cvjetković-Kurelec, koja je podnijela izvješće o summitu, kazala
je da je Deklaracija izraz političke volje pet zemalja i nije
pravno-obvezujući dokument. No njegova je uloga presudna na putu
približavanja EU, kazala je i odbacila 'bauke' novog povezivanja
Balkana.
Tzv. "komplementarnost regionalne i individualne dimezije
pristupa EU" isticala se u govorima svih šefova izaslanstava ali se
"nigdje nije spominjalo institucionaliziranje regionalne
suradnje", kazala je.
Dodala je da je to "najviše" što se sada moglo postići od EU
replicirajući ocjeni Ivića Pašalića (HDZ) da je "summit bio jedan
korak prema EU, a tri prema Zapadnom Balkanu". Jer upravo je HDZ
svojom desetgodišnjom vladavinom pridonio inkorporaciji RH u
skupinu PSP, kazala je podsjetivši da je pokojni predsjednik Franjo
Tuđman početkom 90-tih odbacio pristup Hrvatske CEFTA-i i
Višegradskoj skupini.
Za Matu Granića (Demokratski centar) summit je uspjeh, no sretnije
bi bilo da je bio više naglašen problem sukcesije. S obzirom da
predsjednik SRJ Vojislav Koštunica nije odgovorio ni na jedno
očekivanje ni RH ni EU (o ratu, sukcesiji, suradnji s Haagom) Granić
upozorava na potrebu opreza.
Većina sudionika u raspravi spomenula je pitanje Crne Gore koja,
prema Badinterovoj komisiji, ima pravo na samoodređenje kao i sve
bivše republike SFRJ. U tom su kontekstu zatečeni izjavom
predsjednika Europske komisije Romana Prodija da je stiglo vrijeme
ujedinjavanja a ne razjedinjavanja kojom se diskretno šalje poruka
crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću.
To je "opasan presedan", reako je Tomac koji drži da VPO Sabora mora
reagirati i dati do znanja da narodi ove regije moraju sami
odlučivati. Za Pašalića upravo je Đukanović primjer da EU lako
odbacuje dojučerašnjeg favorita šaljući mu diskretnu poruku da se
primiri jer bi (zbog šverca cigareta) mogao završiti pred sudom, a
Petar Turčinović iz IDS-a drži da Hrvatska mora jasno stati na
poziciju potpore Crnoj Gori ako Podgorica odabere samoodređenje.
Tomac je govorio o "gruboj realnosti" Hrvatske s obzirom na njezin
geopolitički položaj ustvrdivši da je RH namijenjena specifična
uloga ("ne zato što je EU ne voli") već zato jer je drži "bitnim
čimbenikom" koji treba "debalkanizirati Balkan". Hrvatska je
dobila "dodatne kriterije" (kakve nemaju recimo Rumunjska ili
Bugarska) i EU će je "vrednovati po tome koliko ostvaruje tu, za EU
najvažniju zadaću".
Tijekom rasprave spomenuto je da će s ozbirom na promjene Ustava RH
VPO i Sabor općenito imati odsad većeg udjela u kreiranju vanjske
politike, dok se dosadašnje djelovanje svodilo na primanje
informacija iz vlade.
(Hina) rt sl