FRANCUSKA-LIBERATION OD 5.12.00.O EUROPSKOM USTAVU

FRANCUSKA LIBERATION 5. XII. 2000. Izgradimo Europu "Za tri godine, zamisao o europskom ustavu svidjela se mnogima. Zato je postala sumnjiva. Prvo, zato što je to zamisao pravnika koji će, zbog profesionalnog atavizma, iznova očitovati naivno vjerovanje u snagu prava i, još više, volju da ograniče javnu raspru tako što će ju svesti na znanstveno pretresanje među stručnjacima o ustavnom ustroju Europe. Također, zato što će naglo obraćenje elite na zamisao o europskom ustavu otkriti njezin pravi smisao koji se, iza demokratskog privida, sastoji u tomu da se narodima oduzmu ovlasti i povjere sucima koji se smatraju razumnijima. Napokon, zato što susret liberala i zelenih iz ljevice - Bayroua, Cohn- Bendita - radi zamisli o europskom ustavu, svjedoči da će on biti ideološko oružje pristaša globalizacije koje će u glavama oslabiti nacionalnu ideju. Što da odgovorimo na te sumnje, ako ne to da nijedna zamisao nije nedužna i da, čim uđe u javni prostor raspre, postaje ulog u borbi za smisao čiji ishod ovisi o pokrenutim društvenim snagama? Treba dakle preuzeti 'rizik' zamisli o europskom ustavu. Jer, nije dovoljno pozivati se na političku Europu protiv tehnokratske, na Europu građana protiv Europe financijaša; političkoj i građanskoj Europi treba dati u ruke oruđe da bi se utjelovila, a to je oruđe europski ustav. Što je zapravo ustav? Temeljni dokument koji sadrži načela i vrijednosti koje žene i muškarci prihvaćaju u danom trenutku kako bi se udružili, živjeli zajedno, kako bi, u prvotnom smislu riječi, izgradili društvo. To je programski dokument koji utvrđuje različite razine i tijela vlasti, uređuje podjelu ovlasti i određuje odnose između različitih ustanova. Pisani dokument koji javno proglašava vrijednosti i izabrana pravila ustroja i tako nudi građanima mogućnost da dokumente državne uprave usporede s tim vrijednostima i pravilima te, zatreba li, zatraže da ih se poštuje. Drugim riječima, važna je raspra, sučeljavanje svih socijalnih čimbenika kako bi se utvrdio željeni politički poredak, važan je trenutak kada društvo postaje svjesno sebe pitajući se o svojoj umišljenoj veličini. Ustav koji iz toga proizlazi tek je pravno i institucionalno oblikovanje te veličine; on je pravni zaključak političke raspre, zaključak koji je uostalom još privremen, budući da raspra traje i moguće su ustavne promjene, jer nijedan naraštaj ne može prisiliti buduće naraštaje da poštuje njegove zakone. U bitci za uspostavu zakonitosti demokratske političke vlasti, ustav je najvažniji ulog. (...) Danas u sučeljavanju s Europskom središnjom bankom, s gospodarskim vlastima organiziranim na europskoj razini, s lobijima koji rade u Bruxellesu, nema ničeg doli javnost. Da bi se ta javnost pretvorila u zajednicu građana, nema drugog puta do europskog ustava koji će joj, imenujući ju, dati potrebitu političku pravovaljanost kako bi se prepoznala njezina volja i kako bi pretegnula. To je zapravo pravi europski politički problem: prihvatiti jednostranu moć utjecaja javnosti ili uspostaviti demokratsku legitimnost prave europske političke vlasti odlučivanja. Odbaciti zamisao o europskom ustavu znači prešutno ili izrijekom izabrati prvi pojam u alternativi; možda je još gore smatrati drugi kao neostvariv i tako se pomiriti s gubitkom europske utopije", piše Dominique Rousseau, profesor na sveučilištu Montpellier I i član Francuskog sveučilišnog zavoda.