ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Ovoga će tjedna Hrvatski državni sabor raspravljati o Prijedlogu promjene Ustava. Ako se taj prijedlog usvoji, to će biti druga promjena Ustava u 10 godina od njegova donošenja.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Ovoga će tjedna Hrvatski državni
sabor raspravljati o Prijedlogu promjene Ustava. Ako se taj
prijedlog usvoji, to će biti druga promjena Ustava u 10 godina od
njegova donošenja. #L#
Ustav Republike Hrvatske, tzv. "Božićni Ustav", proglašen je u
prosincu 1990. i njime je Hrvatska ustrojena kao jedinstvena,
demokratska i socijalna država s punim suverenitetom i jednakim
pravima svih svojih građana. Tim je temeljnim zakonom Hrvatska
određena i kao nacionalna država hrvatskog naroda i pripadnika svih
naroda i manjina koji u njoj žive.
Kako je u to vrijeme Hrvatska formalnopravno još bila u sastavu
bivše SFRJ, važno je i to što je u Ustavu određeno na koji se način
Hrvatska može udruživati s drugim državama ili odcijepiti od njih.
Tako stoji da se za odluku o udruživanju ili odcijepljivanju prvo
mora u Saboru izjasniti najmanje dvije trećine zastupnika, a potom
se raspisuje referendum. Na referendumu bi se odluka trebala
potvrditi većinom glasova ukupnog broja birača u državi.
Na temelju te odredbe u svibnju 1991. održan je referendum, na
kojemu je više od 94 posto birača glasovalo za samostalnu i suverenu
Republiku Hrvatsku.
U prosincu 1997. Ustav je izmijenjen. Po novomu se, među ostalim,
Hrvatska određuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i
pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, a te se manjine i
nabrajaju: Srbi, Česi, Slovaci, Talijani, Mađari, Židovi, Nijemci,
Austrijanci, Ukrajinci, Rusini i drugi koji su državljani
Hrvatske.
Važna je promijena bila i ta što se posebnim člankom zabranjuje
udruživanje Hrvatske u saveze s drugim državama koji bi mogli
dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva ili
nekog drugog balkanskog državnog saveza.
Nziv Sabor Republike Hrvatske promijenjen u Hrvatski državni
sabor, dok je Narodna banka Hrvatske preimenovana u Hrvatsku
narodnu banku.
U međuvremenu je doneseno i nekoliko Ustavnih zakona. Tako je u
prosincu 1991. Sabor prihvatio Ustavni zakon o pravima i slobodama
čovjeka i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Hrvatskoj. Među ostalim, tim se zakonom uređuje zaštita
ravnopravnosti nacionalnih manjina, koje imaju pravo na kulturnu
autonomiju, identitet, vjeroispovijed, javno i privatno
korištenje jezika i pisma te obrazovanje.
U travnju 1996. prihvaćen je, pak, Ustavni zakon o suradnji
Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu kojim
se Hrvatska obvezala na suradnju s Haaškim sudom.
U svibnju ove godine izmijenjen je Ustavni zakon o pravima i
slobodama čovjeka i pravima nacionalnih manjina. Po mišljenju
većine zastupnika, ovim su promjenama bolje uređuju prava
nacionalnih manjina, a neka su od njih, ocijenili su, znatno iznad
međunarodnih standarda.
Nakon višemjesečnog procesa, ovoga će, pak, tjedna Sabor
raspravljati o konačnom prijedlogu promjena Ustava, kojima je
osnovni cilj transformacija polupredsjedničkog u parlamentarni
sustav vlasti. Očekuje se zanimljiva rasprava, s obzirom da nisu
usuglašeni svi detalji, pa je najavljeno više amandmana.
(Hina) nb sšh