ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Vrhovni sud RH na današnjoj je sjednici, proširenoj s predsjednicima drugostupanjskih hrvatskih sudova, zaključio da Prijedlog promjena Ustava, u dijelu koji se odnosi na sudbenu vlast, narušava
neovisnost i samostalnost sudstva.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Vrhovni sud RH na današnjoj je
sjednici, proširenoj s predsjednicima drugostupanjskih hrvatskih
sudova, zaključio da Prijedlog promjena Ustava, u dijelu koji se
odnosi na sudbenu vlast, narušava neovisnost i samostalnost
sudstva. #L#
Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak ocijenio je da
predložene ustavne promjene snizuju sadašnju razinu normativnih
standarda i jamstava neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti.
"Umjesto da se kvalitetnijim rješenjima u odnosu na važeći Ustav
učvrsti autonomija sudstva i spriječe mogući utjecaji zakonodavne
i izvršne vlasti, većinom promjena pojačava se moć i utjecaj
dominantnih političkih struktura na cjelokupno sudstvo", istaknuo
je Ramušćak. Napomenuo je da je većina članaka predloženih ustavnih
promjena bila izvrgnuta kritici upravo zbog "evidentnog nastojanja
da se sudstvo podvrgne utjecaju politike".
Suci su na sjednici ocijenili nepotrebnim članak Prijedloga po
kojem načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i
uzajamne provjere nositelja vlasti, budući je Ustavom zajamčena
neovisnost i samostalnost sudbene vlasti.
Predsjednici sudova tvrde da predsjednikom Vrhovnog suda može
postati samo sudac koji ispunjava uvjete za suca tog suda, a ne,
kako se navodi u Prijedlogu, sudac, državni odvjetnik ili
odvjetnik, te profesor pravnih znanosti s najmanje deset godina
radnog iskustva. Uplitanjem izvršne u rad sudske vlasti suci su
ocijenili prijedlog da predsjednika Vrhovnog suda bira Zastupnički
dom Sabora. Na podržavaju ni prijedlog da Zastupnički dom bira i
državne odvjetnike, smatrajući da bi se oni tada trebali izdvojiti
iz sudbene vlasti.
Prijedlog da se suci prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost
imenuju na probni rok od pet godina, a zatim za stalno, suci također
nisu podržali. Tvrde da se time stvara nepovjerenje prema sudstvu,
koje ima svoje stegovne organe za provjeru sposobnosti sudaca.
Suci su posebno kritizirali prijedlog da je Državno sudbeno vijeće
(DSV) u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno pribaviti
mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma, držeći to izravnim
miješanjem u rad sudstva. Ističući neshvatljivim da se o promjeni
Ustava odlučuje bez struke, predsjednik DSV-a Ante Potrebica
predložene promjene smatra pokušajem da izvršna i zakonodavna
vlast postupno ovladaju sudbenom vlašću. "Prijedlogom se stvara
pravni temelj za političko imenovanje predsjednika sudova i
politički nadzor sudaca od aktualne vlasti", kazao je Potrebica.
Uz predsjednike Vrhovnog suda i DSV-a, sjednici su nazočili i
predsjednici Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog
suda, predsjednici svih županijskih sudova, te Trgovačkog,
Općinskog i Prekršajnog suda u Zagrebu.
(Hina) tr so