BBC-PREGLED TISKA-4-12 O UNUTARNJEM SUKOBU U EU

BRITANSKI RADIO - BBC 4. XII. 2000. Pregled tiska "Po prostoru kojeg zauzimaju na novinskim stupcima, dvije teme dominiraju jutrošnjim izdanjima britanskih listova velikog formata - problemi s kojima se suočava EU uoči sastanka na vrhu u Nici, te novi zapleti u sagi američkih predsjedničkih izbora koji ni nakon gotovo mjesec dana od kako su zatvorena izborna mjesta nisu dali novog predsjednika SAD-a. Pišući o sastanku na vrhu EU-a u Nici, za kojeg se inače navodi da će biti od povijesnog značenja, poput onoga u Maastrichtu, svi se britanski listovi osvrću na sastanak francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, koji nije uspio prevladati razlike dviju zemalja glede glasova koje bi svaka zemlja trebala imati prilikom donošenja odluka u Europskoj komisiji. 'The Times', tako, piše kako je nakon razgovora vođenih u Hanoveru, njemački kancelar kazao da su se njih dvojica, navodimo, složila jedino oko toga da će se složiti. Problem je u zahtjevu Njemačke da svaka zemlja u Europskom povjerenstvu, koje donosi ključne odluke uza tu udrugu, dobije broj glasova proporcionalan broju njezinih stanovnika. Što bi, po zamisli kancelara Schroedera, značilo da bi Berlin imao 33 glasa, Pariz, London i Rim po 30, Madrid 27 i td. Francuski se predsjednik tome protivi jer bi to poremetilo ravnotežu snaga između njegove zemlje i Njemačke u EU-u, o kojoj su se, kako je podsjetio gospodina Schroedera, u Maastrichtu dogovorili njegovi prethodnici Mitterand i Kohl. Nije to, međutim, jedina sporna točka oko koje će u Nici čelnici zemalja EU-a lomiti koplja. Mnogo rasprava, najavljuju britanski listovi, izazvat će nastojanje da se smanji broj područja na kojima svaka zemlja članica ima prava veta, odnosno da se proširi broj onih na kojima se odluke donose većinom glasova što se, inače, drži preduvjetom funkcioniranja Unije, nakon što ona bude proširena prijemom novih članica iz srednje i istočne Europe. To je pitanje posebice sporno za Britaniju koja se ne želi odreći prava veta na nekim područjima, pa je, reagirajući na to u ekskluzivnom interviewu 'The Independentu', predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi kritizirao britanskog premijera Tonyja Blaira koji kaže da se ni po koju cijenu neće odreći prava veta u poreznoj i socijalnoj politici. Gospodin Prodi je optužio britanskog premijera da se oglušio pred racionalnim argumentima i zauzimanjem nerazumljivih stavova opstruira napredak Unije. Ni pod mukama ne bih priznao da je riječ o racionalnom stavu, kazao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook je, pak, kako piše 'The Times', najavio kako će dokumenti usvojeni na sastanku na vrhu EU-a u Nici biti u središtu kampanje za predstojeće parlamentarne izbore u Britaniji i crta koja će laburiste dijeliti od torijevaca. Pišući o sagi američkih predsjedničkih izbora, 'The Guardian' kaže kako je američko ministarstvo pravde pokrenulo istragu o navodima da je na tisuće crnačkih glasača ostalo bez prava glasa na tim izborima odlukom vlade u Floridi i saveznoj državi na čijem čelu stoji Jeff Bush, brat predsjedničkog kandidata republikanaca Georga W. Busha. Udruga Human Rights Watch procjenjuje da je oko 31 posto crnih glasača ostao bez prava glasa na ovim izborima nakon što je u lipnju državna tajnica Floride Catherine Harris na temelju jednoga zakona iz 19. stoljeća, koji pravo glasa doživotno oduzima bivšim kažnjenicima, raspodijelila liste birača na koje se to odnosi, a na koje su se među 700 000 imena pogreškom našla imena mnogih tamošnjih crnaca, inače tradicionalnih pristaša demokrata". (BBC)