RU-interview-Obrana-Diplomacija-Vlada RU-OBŠČAJA GAZETA 30.11. NIKOLAJEV O RUSKOJ VOJNOJ REFORMI RUSIJAOBŠČAJA GAZETABr. 48/30. XI. 2000.Vojni zapovjednici neće moći sami obaviti posaoViktor Litovkin, vojni izvjestitelj časopisa
razgovarao je o vojnoj reformi s predsjednikom odbora Državne dume za obranu, generalom Andrejom Nikolajevom: " - Andreju Ivanoviču, ovo nije prvi put da slušamo o planovima za vojnu reformu. No ona iz nekog razloga ne ide dalje od smanjenja osoblja.= Smanjenje vojske ne može biti cilj vojne reforme. Vojna reforma zadire u gotovo sva područja života države i društva. Od nje je najkraći put ka građanskom nadzoru nad vojskom, k organiziranju alternativne službe, k visokostručnim oružanim snagama, k ročnoj vojsci...Obrana zemlje je također naša čista i primijenjena znanost, suvremeni materijali i tehnologija, suvremena baza elemenata, kao i opća razina naobrazbe, kultura i zdravlje našeg naroda, njegov moralni duh - stupanj spremnosti da se brane vlastiti i društveni probitci. To jest neka konsolidacija nacije. Ne toliko vojno-politička, koliko duhovno-moralna.Zato, ako govorimo o vojnoj reformi u užem smislu, u zadnjih osam do
RUSIJA
OBŠČAJA GAZETA
Br. 48/30. XI. 2000.
Vojni zapovjednici neće moći sami obaviti posao
Viktor Litovkin, vojni izvjestitelj časopisa razgovarao je o
vojnoj reformi s predsjednikom odbora Državne dume za obranu,
generalom Andrejom Nikolajevom: " - Andreju Ivanoviču, ovo nije
prvi put da slušamo o planovima za vojnu reformu. No ona iz nekog
razloga ne ide dalje od smanjenja osoblja.
= Smanjenje vojske ne može biti cilj vojne reforme. Vojna reforma
zadire u gotovo sva područja života države i društva. Od nje je
najkraći put ka građanskom nadzoru nad vojskom, k organiziranju
alternativne službe, k visokostručnim oružanim snagama, k ročnoj
vojsci...
Obrana zemlje je također naša čista i primijenjena znanost,
suvremeni materijali i tehnologija, suvremena baza elemenata, kao
i opća razina naobrazbe, kultura i zdravlje našeg naroda, njegov
moralni duh - stupanj spremnosti da se brane vlastiti i društveni
probitci. To jest neka konsolidacija nacije. Ne toliko vojno-
politička, koliko duhovno-moralna.
Zato, ako govorimo o vojnoj reformi u užem smislu, u zadnjih osam do
deset godina nije ni bilo osmišljene odluke o njezinoj provedbi.
Nedostaju jasne političke zadaće. One nisu povezane s
gospodarskim, socijalnim, duhovno-moralnim i intelektualnim
mogućnostima zemlje. Nema punovrijedne procjene svijeta koji nas
okružuje i putova njegova razvitka. Mi smo u takvom položaju da
stvarno sudjelujemo u stanovitom sustavu kolektivne sigurnosti,
ali smo zapravo jako usamljeni. To nije dobro. Vrijeme je da
utvrdimo tko su naši mogući protivnici, tko su pravi saveznici?
Kakav bi mogao biti budući rat ako, ne daj Bože, odjednom izbije? U
vojnoj doktrini o tome nema ni riječi... (...)
- Ne znam kako vaš odbor, ali Vijeće sigurnosti ne govori društvu o
tome. Ono je sada vrlo zatvorena organizacija.
= Da, sigurnost zemlje iz nekog je razloga postala tajna. No nisu
sve tajne iste. Mi primjerice u Dumi raspravljamo o proračunu za
državnu obranu, naš odbor nastoji da se on otkrije koliko je to
moguće. A vlada se na sve načine protivi. Tako se događa da mi te
podatke dajemo Organizaciji ujedinjenih naroda, da u nekoj tamo
afričkoj zemlji sve znaju o nama, a naši porezni obveznici, s čijim
se novcima vojska uzdržava, ne zna kamo, kako i, što je glavno,
zašto se troše novci koje su zaradili.
Mogu shvatiti zašto mi teško možemo zamisliti što se događa u
sustavu sigurnosti i obrane: nema temeljitih znanstvenih
istraživanja, predviđanja o vojnim prijetnjama. Svidjelo se to
nekome ili ne, to je, po mom mišljenju, upravo tako. I upravo je to
vrlo ozbiljan problem.
Čini mi se da bi predsjednik morao proglasiti moratorij na
svakojake pseudoreforme, velike pokuse sa smanjenjem i
optimizacijom vrsta i rodova vojske, pa i snaga za nuklearno
suzbijanje koje su temelj naše obrane, na nepromišljene preustroje
vojno-industrijskog kompleksa koji bi mogli oslabiti obrambenu moć
zemlje. Ne treba žuriti. Mislim da prvo trebamo javno raspraviti
što i kako želimo reformirati i zašto. Pa tek kada postignemo
konsenzus započeti s takvim poslom. (...)
- Sjedinjene Države mogu brzo rasporediti svoje snage, za što je
očit primjer operacija 'Pustinjska oluja'.
= Tamo je nešto drukčije, ali načelo je slično. Vrijeme je da
napokon donesemo zakon o alternativnom služenju vojnog roka. To ne
mora biti iz vjerskih razloga. Zemlji su potrebni liječnici,
učitelji, vezisti, agronomi i drugi stručnjaci koji će ići u
udaljena područja. Potrebni su nam ljudi za komunalne usluge, za
izgradnju cesta, za njegu bolesnika i staraca...
Zašto se mlad čovjek ne bi odužio državi upravo tamo gdje je to
zemlji potrebno, iskoristivši svoje pravo na alternativnu službu?
To više ako mu vlada dade stanovitu financijsku potporu.
- No rješavanje pitanja o kojima govorite nije u ovlasti vojnih
dužnosnika.
= A tko kaže da vojnu reformu moraju provesti isključivo vojnici? To
je za njih preteška zadaća.
- Neobično je što to kaže general vojske.
= Ništa neobično. Mislio sam i mislim da su nam danas potrebne
političke i pravne odluke koje će zaštititi vojsku i čitavu obranu
zemlje od voluntarizma. A to jedan general ne može učiniti. To je
stvar političara. I napose njihove odgovornosti."