ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Upravljačke elite i modernizacija tema su prvih socioloških susreta "Annales Pilar 2000." što se održavaju danas u Zagrebu u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Upravljačke elite i modernizacija
tema su prvih socioloških susreta "Annales Pilar 2000." što se
održavaju danas u Zagrebu u organizaciji Instituta društvenih
znanosti Ivo Pilar. #L#
Izlaganja 20-tak hrvatskih znanstvenika okupljena su u tri cjeline
- upravljačke elite u multidisciplinarnoj retrospektivi,
korporacije, upravljanje i poteškoće oblikovanja novoga
identiteta te elite, konsenzus i modernizacija.
Povijesna zadaća Hrvatske je da se u pogledu modernizacije izravna
s naprednijim tranzicijskim zemljama, a u nešto duljoj perspektivi
sa zemljama Europske unije, ustvrdio je akademik Josip Županov u
izlaganju "Industrijalizirajuća i dezindustrijalizirajuća elita
u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. st.".
Ta će se zadaća pak, smatra Županov, morati obaviti vrlo ubrzanim
tempom što je za Hrvatsku, a u uvjetima nemilosrdne globalne
konkurencije, zaseban problem. Županov drži da ta globalna
konkurencija ipak pruža i neke šanse Hrvatskoj, osobito u odnosu na
elektronsku kompresiju vremena i "virtualno poduzetništvo".
Županov ističe da racionalno iskorištavanje novih šansi i
mogućnosti zahtijeva vrlo visoke kvalitete upravljačke elite i
dobro smišljene poteze u gospodarstvu te drugim područjima
politike.
Akademik Županov ne zna ima li nova hrvatska elita takove kvalitete
i sposobnosti, ali ističe da ih baš i nije pokazala u prvih deset
mjeseci svoga mandata.
Polazište izlaganja Josipa Jurčevića o upravljačkim elitama u
suvremenoj hrvatskoj povijesti bila je zbirna povijesna činjenica
o brojnim i dramatičnim društvenim promjenama na hrvatskim
prostorima u 20. st.
Govoreći o pokušaju redefiniranja obrazovanja elita i
modernizacije školstva u kontekstu europskih integracija, Vedrana
Spajić-Vrkaš ističe da se u Hrvatskoj malo ili nikako ne govori o
cjeloživotnome učenju, već samo o cjeloživotnome obrazovanju.
Sociopsihološki pogled na pitanje - ima li Hrvatska elitu dao je
Vlado Šakić dok je Vladimir Lay govorio o ekološkoj
(ne)osviještenosti političke i poduzetničke elite Hrvatske.
U prijepodnevnome dijelu skupa izlagali su još i Sanja Crnković-
Pozaić o preustroju Hrvatske zajednice za zapošljavanje, Nevenka
Čučković o utjecaju postprivatizacijske vlasničke strukture na
kvalitetu korporacijskoga upravljanja u Hrvatskoj. Tema izlaganja
Tomislava Dragičevića i Steve Kolundžića bila je "Naftno
gospodarstvo: promjene, smjerovi, dosezi", Marko Kleiner govorio
je o njemačkim iskustvima u problemima korporacijskoga upravljanja
, dok je izlaganje Jasminke Lažnjak i Jadranke Švarc bilo o
upravljačkim elitama i socijalnome oblikovanju tehnologije.
(Hina) ip mc