ISTRAŽIVANJE O RELIGIJSKIM PROMJENAMA U HRVATSKOM DRUŠTVU

ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Dopunski svezak "Sociologije sela" donosi trinaest znanstvenih radova koji su nastali kao rezultat istraživanja "Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu", što ga je prošle godine proveo zagrebački Institut za društvena istraživanja. Na temelju komparativnih analiza iz ranijih razdoblja u radovima se prikazuju religijske promjene u dvama različitim sociokulturnim konteksima u Hrvatskoj, u bivšem komunističkom i sadašnjem postkomunističkom, tranzicijskom razdoblju.#L# Rezultati komparativne analize pokazali su da je religijska situacija na istraživanom području "izrazito dinamična" i da je u 90-im godinama obilježena značajnim porastom religioznosti. Prema komparativnim podatcima (1972.,1982,. i 1999.) najveća iskazana konfesionalna identifikacija zabilježena je 1999., kada je 96 posto ispitanika iskazalo konfesionalnu pripadnost, od toga 92 posto katoličkoj vjeroispovijesti, 4 posto ostalim, a 4 posto ispitanika je bez vjeroispovijesti. Najvećim dijelom, kako ističe Dinka Marinović Jerolimov, porast konfesionalnog izjašnjavanja katolika ide na račun smanjenja ispitanih bez konfesije. Prema konfesionalnoj samoidentifikaciji 1982. bilo je 77 posto katolika, 6 posto pravoslavnih, po jedan posto muslimana i ostalih vjeroispovijesti, a bez vjeroispovijesti čak 15 posto. Glede religijske samoidentifikacije, manji pomaci su se dogodili u razdoblju od 1972. do 1982. Uvjerenih vjernika 1972. bilo je 23 posto, religioznih 22 posto. Godine 1982. uvjernih vjernika bilo je 19 posto, odnosno religioznih 24 posto. Nereligioznih 1972. bilo je 24 posto, 1982. - 33 posto, protivnika religije bilo je 8, odnosno 7 posto. U pogledu religijske samoidentifikacije istraživanje iz 1999. pokazalo je pravi obrat. U zagrebačkoj regiji tada se na skali osobne religijske identifikacije opredijelilo 85 posto ispitanika, 51 posto ispitanika identificiralo se s kategorijom uvjerenih vjernika, a 34 posto s kategorijom religiozni. Prema istraživanju 7 posto ispitanika potvrdilo je da nisu religiozni, a samo 0,3 posto da su protivnici religije. Više od 90 posto ispitanika izjavilo je da slobodno izražavaju svoje religijsko i nereligijsko uvjerenje, što je kako napominje Ivan Cifrić, potpora tezi o stvarnosti vjerskih sloboda i slobode uvjerenja. U pogledu političkih zloporaba rezultati pokazuju da politika dvostruko više zlorabi crkvu nego crkva politiku - 49,1 posto ispitanika je mišljenja da "prilično" i "jako puno" politika zlorabi crkvu, a 24,2 posto da crkva zlorabi politiku. Mišljenja o povratu nekretnina mogu se svrstati u dvije skupine. Većina ispitanika, 69,6 posto, smatra da samostane treba vratiti u potpunosti, a znatno manje, 40 posto, tako misli o šumama, poljoprivrednom zemljištu i parkovima, ali su u tome značajne razlike između uvjerenih vjernika, religioznih, političko "desno" orijentiranih, od nereligioznih, ostalih i političko "lijevo" orijentiranih. U dopunskom svesku časopisa "Sociologija sela" radove su objavili, Nikola Skledar, Dinka Marinović Jerolimov, Miroslav Jilek, Ankica Marinović Bobinac, Mladen Labus i Ivan Cifrić. Istraživanje "Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu" proveo je Institut za društvena istraživanja na uzorku od 705 punoljetnih ispitanika u Zagrebu i zagrebačkoj županiji, od sredine svibnja do sredine lipnja 1999., metodom ankete. Sociološko istraživanje religije puna tri desetljeća sustavno se provode u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i njegovu predniku Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, prvoj i najstarijoj sociologijskoj istraživačkoj ustanovi u Hrvatskoj. (Hina) mc