ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - "Bioetika kao 'mjesto dijaloga' i 'most' između znanosti o životu i filozofije, teologije ...", naziv je teme o kojoj je večeras u Matici hrvatskoj predavanje održao prof. zagrebačkoga
Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - "Bioetika kao 'mjesto dijaloga' i
'most' između znanosti o životu i filozofije, teologije ...", naziv
je teme o kojoj je večeras u Matici hrvatskoj predavanje održao
prof. zagrebačkoga Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči
Matulić. #L#
Prirodne znanosti stoljećima su se razvijale samostalno i udaljile
su se od etičkih postavki i pitanja vrijednosti pa je bioetika, kao
most između biomedicinskih i društveno-humanističkih znanosti
velik izazov suvremenoga svijeta i disciplina 21. stoljeća,
istaknuo je prof. Matulić.
Suvremeni napredak tehnike, potpomognut biotehnologijom,
omogućio je biomedicinskoj znanosti zahvaćanje u sva područja
ljudskoga života i prirode, mijenjajući biološku strukturu živih
bića i svega živoga, upozorio je.
No, dodao je, pri tom se nameće čitav spektar etičkih upitnosti.
"Bioetika, utemeljena prije 30 godina, kao znanstvena disciplina
znanstvenike upozorava da njihovo djelovanje nije samo stvar
formalnosti zahvata, formalnosti interpretacije i eksperimenta,
nego da unutar tih zahvata postoje upitnosti koje izlaze izvan
okvira njihovih mogućnosti", kazao je prof. Matulić.
"Okviri tih mogućnosti upravo su etička i vrijednosna pitanja",
naglasio je.
Bioetika pokušava povezati te dvije sfere - biološkoga i etičkog
znanja, i kako je rekao bioetičar Andre Hellegers, stvoriti sintezu
između njih.
"To bi bilo bioetičko znanje, za novo suvremeno doba, koje bi, prema
jednom drugom pioniru bioetike, Potteru, omogućilo izgradnju mosta
koji bi u budućnosti povezivao prirodne i humanističke znanosti.
Jer su, prema Potteru, suvremeni svijet i čovječanstvo ozbiljno
dovedeni u pitanje", rekao je Matulić, dodajući kako je u "pitanje
dovedeno i naše preživljavanje".
Kao najveći problem suvremenih prirodnih znanosti prof. Matulić
naveo je tehniku, odnosno, kako smatra, nije riječ o samoj tehnici,
nego u kapitalu koji potiče neetičko korištenje tehnike.
Budući da suvremena tehnika stavlja u pitanje temeljni etički
asksiom - po kojem nije sve etički dopustivo što je tehnički
izvedivo - tehnika se često predstavlja kao antietička vrijednost,
zaključio je prof. Tonči Matulić s zagrebačkoga Katoličko-
bogoslovnog fakulteta.
(Hina) mvr sp