RUSIJA-SEGODNJA OD 11.11.00.RAZGOVOR SA ŠEVCOVOM

RUSIJA SEGODNJA 11. XI. 2000. Amerika je sazrela Novinar lista Avtandil Culadze razgovarao je s glavnim istraživačem moskovskog središta Carnegie Lilijom Ševcovom o izborima u Sjedinjenim Državama: " - Ne potvrđuju li događaji u Americi oko izbora, da je njihov izborni sustav zastario? = Amerikanci shvaćaju da je postojeći izborni sustav zastario. Oni su skloni mišljenju da je društvo postalo dovoljno odgovorno i da je sazrelo za izravne predsjedničke izbore. - Znači, Rusija je u nečemu ispred Amerike? = U Rusiji se predsjednik bira izravno i čini se da smo svjedoci slavodobitne pobjede demokracije. No ti se izbori događaju u uvjetima nepostojanja građanskog društva, razvijenih i dinamičnih stranaka, glasila koja su doista neovisna o klanovima i o državi, razvijenih tijela lokalne samouprave koja bi mogla nadzirati vlast. U prilikama kada izvršna vlast ima bezuvjetan nadzor nad financijskim i upravnim resursima, izravni se predsjednički izbori na koncu pretvaraju u ozakonjenje autokracije. Oni su najbolji način za nekontrolirano samoobnavljanje skupine na vlasti. - Kako ispraviti takvo stanje? = Moramo riješiti zadaće koje su oci, utemeljitelji američke demokracije, riješili prije dvjesto godina. Prva je kako ograničiti izborni populizam. Druga je zadaća pomiriti demokraciju s federalizmom, s ulogom naših subjekata federacije u političkom procesu. Treća - onemogućiti obnovu autokracije. U biti, u Rusiji se u zadnjih deset godina autokracija obnavlja na izravnim izborima. - Bi li američki sustav djelovao u nas da ga uzajmimo? = Institut elektora teško bi se u nas udomaćio. No moguće je da, razočaramo li se u autokraciju, budemo prisiljeni da predsjednika biramo putem ustavne skupštine ili parlamenta, kao u nekim europskim zemljama. - Koliko su prljavi bili izbori u Americi, ako ih usporedimo s našima? = Ako se sjetimo zadnjih parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Rusiji, onda je u Europi i u Americi teško naći prljavije izbore. Usporedbe trebamo tražiti u Latinskoj Americi ili u Africi. Američki su izbori razmjerno pošteni u odnosu na europske. Čak se u televizijskom ratovanju vodi računa o tomu da Amerikanci odmah okreću leđa kandidatu koji se ponaša odveć agresivno. Američki političari općenito polaze od načela da treba igrati pošteno, ili će se morati oprostiti s karijerom. Tako primjerice Jeb Bush, brat Georgea Busha i guverner Floride, nije htio sudjelovati u prebrojavanju glasova, kako ga ne bi osumnjičili za iskorištavanje birokratskih resursa. U Americi se nepoštenje ne isplati i ne daje političkog rezultata. Premda to ne znači da tamo nema tzv. mekog novca od lobističkih korporacija. - U SAD-u se poraženi kandidat rijetko opet kandidira. Kako će biti u ovom slučaju? = Ako Gore izgubi, a njega podupire velik dio društva, on će se obvezno kandidirati za izbore 2004. Gore općenito može na sljedećim izborima biti kandidat koji će sigurno pobijediti, ako sada pokaže velikodušnost. Može nastupiti na svim nacionalnim televizijskim mrežama i reći da se povlači iz borbe kako ne bi produžio ustavnu krizu i predati pobjedu Bushu. I pri tome istaknuti da će demokrati strogo nadzirati Busha. Bush će tako odmah na početku predsjedničkog mandata biti 'hroma patka', budući da nije uspio u potpunosti ozakoniti vlast. To će demokratima dati goleme izglede za pobjedu na izborima 2004. - A ako pobijedi Gore? = Gore će imati dosta teškoća s republikanskim kongresom. Goreov je problem u tome što se ne može osloboditi Clintonove sjene. Svi će ga uspoređivati s Clintonom. Zato je moguće da se ti kandidati 2004. opet susretnu na izborima. A 2008. jedan od kandidata Demokratske stranke sigurno će biti Hillary Clinton."