STRASBOURG, 9. studenoga (Hina/AFP) - Međunarodni kolokvij čiji je cilj promovirati jidiš (jezik europskih Židova), odnosno pokušaj da se taj jezik vrati u život, održava se ovog tjedna u Strasbourgu.
STRASBOURG, 9. studenoga (Hina/AFP) - Međunarodni kolokvij čiji je
cilj promovirati jidiš (jezik europskih Židova), odnosno pokušaj
da se taj jezik vrati u život, održava se ovog tjedna u
Strasbourgu.#L#
Rođen u 11. stoljeću u dolinama Rajne, jidiš - mješavina
srednjovjekovnog njemačkog, hebrejskog i aramejskog - materinji je
jezik europskih Židova i kulture kojoj su, među ostalima, pripadali
i Freud, Chagall, Einstein i Isaac Bashevis Singer.
"Na jidišu se pričaju vicevi, kuha se prema receptima na jidišu,
pleše se i pjeva na jidišu, ali ako mlade ne osposobimo da predaju
taj jezik on će odumrijeti", kazao je Dovid Katz, direktor
Instituta za proučavanje jidiša na sveučilištu u Oxfordu i direktor
Centra za kulture bez države u Vilniusu, na kolokviju koji okuplja
150 intelektualaca i umjetnika.
Krik ovog profesora jidiša, litavskog porijekla otkriva strah koji
vlada kod sudionika "Summita jidiša", u organizaciji Vijeće
Europe. Prema predviđenom rasporedu u Strasbourgu bi za tri godine
trebao biti otvoren i Europski centar kulture jidiša.
Jidiš je inače priznat u Izraelu gdje je upravo u pripremi i rječnik
koji će sadržavati više tomova.
Jidiš se dugo vremena smatrao "jezikom onih koji su uništeni a da se
nisu branili", kazao je novinar Gorges Jourdain te dodao kao u
pokušaju obnove tog jezika "treba govoriti o današnjim
problemima".
Danas još uvijek u svijetu jedan do dva milijuna osoba govori jidiš.
Prije rata u Sarajevu veliki je broj pripadnika tamošnje židovske
zajednice rabio jidiš.
Jidiš, za razliku od latinskog, objašnjava jedna sudionica
kolokvija, nije jezik privilegiranih, "može se pratiti njegov
razvoj tijekom godina, i još uvijek se danas s njime možete služiti
i na njemu komunicirati.
Židovske zajednice u svijetu već imaju iskustva u obnovi "mrtvih"
jezika. Nakon stvaranja države Izrael 1948. Židovi su obnovili i
starohebrejski. Jeziku su dodane nove riječi, pojmovi koji prije
nisu postojali i danas je u Izraelu službeni jezik ivrit ili
novohebrejski.
(Hina) nab br