ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja "Zarez" u najnovijem broju objavljuje odgovor Slavka Goldsteina akademicima Stjepanu Babiću i Daliboru Brozoviću, koji su u povodu najave objavljivanja novog
Pravopisa hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića u izdanju "Novog Libera" objavili u posljednjem broju časopisa "Jezik" polemičke tekstove "Mučna razmatranja o pravopisnim nevoljama" i "Kritični trenutci hrvatske jezične kulture".
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Dvotjednik za kulturu i društvena
zbivanja "Zarez" u najnovijem broju objavljuje odgovor Slavka
Goldsteina akademicima Stjepanu Babiću i Daliboru Brozoviću, koji
su u povodu najave objavljivanja novog Pravopisa hrvatskoga jezika
Vladimira Anića i Josipa Silića u izdanju "Novog Libera" objavili u
posljednjem broju časopisa "Jezik" polemičke tekstove "Mučna
razmatranja o pravopisnim nevoljama" i "Kritični trenutci hrvatske
jezične kulture".#L#
Po Goldsteinovoj ocjeni dramatična intonacija naslova koja
sugerira katastrofalnu opasnost za hrvatsku jezičnu kulturu nije
točna. "Hrvatskoj jezičnoj kulturi, a posebno na pravopisnom
području, ne prijeti nikakva opasnost, već joj predstoje bolji
dani", smatra Goldstein, dodajući kako "naši akademici ne poznaju
pravopisnu situaciju u vodećim svjetskim jezicima", kad tvrde da u
jednom jeziku ne mogu postojati dva različita pravopisa, odnosno da
ne mogu postojati dva pravopisa za isti narod i isti jezik.
Navodeći da su u njemačkom jeziku od 1. kolovoza 1998. na snazi i
uporabi dva pravopisa i da će takva dvojnost trajati do 2005., da se
u engleskom jeziku pravopisna materija dijeli na dva sektora -
spelling i style te da na području spellinga postoje dva pravopisa
za isti jezik, a na području stylea ne postoje nikakva opća pravila,
Goldstein predlaže da se na određeno vrijeme dopusti ravnopravni
tretman Hrvatskog pravopisa Babić-Finke-Moguša i Anić-Silićeva
Pravopisa hrvatskoga jezika, koji bi prema najavama trebao biti
uskoro objavljen. Time bi se kako ističe Goldstein uveo
"demokratski novum u hrvatski kulturni život na području jezika
koji je dugotrajno, pa i u posljednjih 10 godina, bio izložen raznim
volunatarističkim pritiscima".
"Vjerujem da će nakon takvih slobodnih rasprava i opredjeljenja u
roku od tri do četiri godine demokratskim putem biti stvorena
situacija za izbor jednog od dvaju Pravopisa ili njihovo bar
djelomično spajanje u jedan", piše Goldstein, dodajući da je u tom
smislu "Novi Liber" uputio prijedlog Ministarstvu znanosti i
tehnologije i Ministarstvu prosvjete i športa te da je za takav stav
već dobio neke suglasnosti i potpore.
Ministarstvo kulture i prosvjete 18. travnja 1994. odobrilo je
uporabu Hrvatskog pravopisa Babić-Finke-Moguša u osnovnim i
srednjim školama.
(Hina) mc