ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" i Školska knjiga upravo su objelodanili jednosveščani jednojezični enciklopedijski Rječnik hrvatskoga jezika, koji predstavlja prvi pokušaj stvaranja hrvatskoga
jezičnog standarda. Rječnik je za četiri i pol godine izradio stručni tim s glavnim urednikom Jurom Šonjom na čelu, obradivši 64.000 riječi na 1450 stranica.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Leksikografski zavod "Miroslav
Krleža" i Školska knjiga upravo su objelodanili jednosveščani
jednojezični enciklopedijski Rječnik hrvatskoga jezika, koji
predstavlja prvi pokušaj stvaranja hrvatskoga jezičnog standarda.
Rječnik je za četiri i pol godine izradio stručni tim s glavnim
urednikom Jurom Šonjom na čelu, obradivši 64.000 riječi na 1450
stranica.#L#
Leksikografski zavod i Školska knjiga ugovorili su 1992. projekt
Rječnika hrvatskoga jezika s 45.000 riječi, ali su se njegovi
urednici u radu razišli i 1996. prekinuli posao. Sunakladnici su
tada imenovali Juru Šonju za glavnoga i Anušku Nakić za pomoćnicu
glavnog urednika sa zadaćom dorade projekta do objavljivanja. Oni
su dopunili i proširili opseg na 64.000 riječi, 3400 fraza, 3900
sintagma, sa svim gramatičkim podatcima o prilozima, pridjevima i
11.000 glagola, izradivši potpuno novo djelo.
Struktura rječničkoga članka sastoji se od natuknica, etimoloških,
gramatičkih i leksikografskih odrednica, gramatičkih opisa
natuknica, definicija, sinonima, značenja, primjera,
podnatuknica, termina, izričaja i kratica.
Glavni urednik Rječnika mr. Jure Šonje nakon četiri pokušaja
izradio je Rječnik hrvatskog jezika. "Ovaj rječnik sam izradio iz
četvrtog pokušaja, jer mi je od 1968. triput to bilo onemogućeno.
Četiri i pol godine radio sam po 16 sati na dan. Jedino tako bilo je
moguće u tako kratkom roku napraviti taj rudarski posao, koji je
očekivan s nestrpljenjem", izjavio je Šonje, dometnuvši kako su ga
pregledali i dali pozitivnu ocjenu četiri ugledna hrvatska
jezikoslovca, akademici Brozović, Kovačec, Katičić i Babić.
Šonjin rječnik treći je jednojezični rječnik hrvatskoga jezika u
ovom stoljeću. Dvosveščani Broz-Ivekovićev objavljen je 1901., a
1991. Vladimir Anić objavio je jednosveščani Rječnik hrvatskog
jezika.
"Rječnik hrvatskoga jezika napravio sam u kritičkom suodnosu prema
hrvatskoj leksikografiji, oslanjajući se na hrvatsku stariju
leksikografiju 17. i 18. stoljeća, uvažavajuću i moderne izraze.
Sve riječi verificirao sam prema starim leksikografima i prema
njihovim potvrdama određivao prioritete riječi", rekao je Šonje,
dometnuvši kako je bio osobito kritičan prema Vukovoj i
unitarističkoj jezičnoj leksikografiji, koja je došla do izražaja
u Broz-Ivekovićevu rječniku, rječniku dviju matica te Anićevu
rječniku.
"Ovim rječnikom pokušava se stvoriti hrvatski jezični standard",
istaknuo je glavni urednik, dodavši kako je u mnogim nejasnim
stvarima uspostavio standard i nastojao popisati sve temeljne
riječi.
"To nije samo rječnik jezika, nego svojevrsna enciklopedija",
izjavio je Šonje. Dodaje kako je među inim popisao sve narode i
njihove jezike, sve nazive država i njihove glavne i poznatije
gradove, sva općinska mjesta u Hrvatskoj, imena naseljenih
hrvatskih otoka, sva hrvatska općinska mjesta u BiH, Vojvodini,
Madžarskoj i Austriji te prekomorskim zemljama gdje ima veći broj
hrvatskih doseljenika.
"Težište je rada stavljeno na definiciju i razradu riječi na
njezina značenja te navođenje primjera. U rječniku je najbogatiji
gramatički blok, a prvi put se obrađuju izvedeni glagolski prilozi
i glagolski pridjevi", rekao je.
Smatra kako će rječnik biti dostatan za uporabu u školama i
fakultetima te svim zvanjima - književnicima, novinarima,
stručnjacima, koji u njemu neće naći sve, ali će jedno opće
obrazovanje na višoj razini biti zadovoljeno.
To što hrvatski jezik, za razliku od višejezičnih, oskudijeva
jednojezičnim rječnicima, Šonje vidi u političkim razlozima,
budući da se Daničićevim dolaskom u Zagreb u Akademiji smatralo da
su srpski i hrvatski jedan jezik. Osim toga, kako kaže, važan razlog
je i inertnost hrvatskih lingvista, koji su vjerovali u jedinstvo
tih jezika i nikad nisu bili zainteresirani napraviti rječnik
hrvatskoga jezika. Tek je Julije Benešić, kako napominje, napravio
zaokret, sakupivši pet svezaka rječničke građe, od hrvatskoga
preporoda do Ivana Gorana Kovačića, ali taj posao poslije
Benešićeve smrti, unatoč nekoliko pokušaja, nije dovršen.
Nakon izradbe jednosveščanog rječnika Jure Šonje kani nastaviti
raditi na Rječniku hrvatskoga jezika u vlastitom aranžmanu te
planira za dvije-tri godine izraditi dvosveščani rječnik s barem
100.000 riječi.
(Hina) mc