HR-SI-PL-PRIVREDE-Bankarstvo-Centralna (Narodna) banka RFE 28. X.MENZINGER: JAKA KUNA UNIŠTAVA HRVATSKU PRIVREDU RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE28. X. 2000.Zagreb: jaka kuna uništava privredu, prilog Milana Gavrovića.Posjet misije
Međunarodnog monetarnog fonda, koja je ovog tjedna stigla u Zagreb, posebno je zanimljiv zbog žestokih rasprava koje se u Hrvatskoj vode o deviznom tečaju i precijenjenosti kune. Iz istog razloga, veliku je pozornost, posebno stručne javnosti, izazvao i intervju tvorca takozvanog slovenskog tranzicijskog čuda, prof. Jože Menzingera. 'Imali smo sreću, što na samom početku nismo bili priznati od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, pa smo, usprkos njihovih suprotnih savjeta, mogli raditi na svoj način', rekao je čuveni dr. Jože Menzinger, kojega se smatra ocem slovenskog privrednog uspjeha u intervjuu 'Privrednom vjesniku', objavljenom uoči ovotjednog dolaska misije MMF-a u Zagreb. Taj intervju hrvatski ekonomisti ne prestaju prepričavati, a poznati dr. Guste Santini, komentirao ga je u tekstu s naslovom: 'Kako nam je Slovenija postala nedostižna'. Ali razlog tog velikog zanimanja, ipak, nije samo slovenski uspjeh. Duhove je najviše uzbudilo izravno uključivanje dr. Menzinera u žestoku polemiku za i protiv politike očuvanja i stabilnosti
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
28. X. 2000.
Zagreb: jaka kuna uništava privredu, prilog Milana Gavrovića.
Posjet misije Međunarodnog monetarnog fonda, koja je ovog tjedna
stigla u Zagreb, posebno je zanimljiv zbog žestokih rasprava koje
se u Hrvatskoj vode o deviznom tečaju i precijenjenosti kune. Iz
istog razloga, veliku je pozornost, posebno stručne javnosti,
izazvao i intervju tvorca takozvanog slovenskog tranzicijskog
čuda, prof. Jože Menzingera.
'Imali smo sreću, što na samom početku nismo bili priznati od
Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, pa smo, usprkos
njihovih suprotnih savjeta, mogli raditi na svoj način', rekao je
čuveni dr. Jože Menzinger, kojega se smatra ocem slovenskog
privrednog uspjeha u intervjuu 'Privrednom vjesniku', objavljenom
uoči ovotjednog dolaska misije MMF-a u Zagreb. Taj intervju
hrvatski ekonomisti ne prestaju prepričavati, a poznati dr. Guste
Santini, komentirao ga je u tekstu s naslovom: 'Kako nam je
Slovenija postala nedostižna'.
Ali razlog tog velikog zanimanja, ipak, nije samo slovenski uspjeh.
Duhove je najviše uzbudilo izravno uključivanje dr. Menzinera u
žestoku polemiku za i protiv politike očuvanja i stabilnosti
sadašnjeg deviznog tečaja. Što on smatra najvećom greškom hrvatske
ekonomske politike? U prvom redu, inzistiranje na jakoj kuni, što
je, kako on kaže, potpuno besmisleno. Riječ o politici koju je
podupirao Međunarodni monetarni fond, kao način za brzo
zaustavljanje inflacije. Ali istodobno, domaća je roba postala
preskupa, a poduzeća nekonkurentna, u zemlji i izvozu. To je, prema
riječima dr. Menzingera, dovelo do sustavnog uništavanje privrede,
što se nije dogodilo samo u Hrvatskoj, već i u svim zemljama koje su
slijedile isti recept.
Šoping u susjednim, bogatijim zemljama, koje bi, po definiciji,
morale biti skuplje, najbolji je znak da je ekonomska politika
pogrešna, upozorava on. Slovenija, koja je ekonomski najuspješnija
među bivšim komunističkim zemljama, vodila je potpuno drukčiju
politiku. Menzinger kaže:
= Naša najvažnija ekonomsko-politička odluka bila je prihvaćanje
sistema plivajućeg tečaja, a donijeli smo je suprotno sugestijama
međunarodnih financijskih organizacija. Narodna banka stalno je
pazila da slovenski tolar ne ojača, čime je sačuvan, pa i povećan
izvoz. Tako su opstala poduzeća kojima je, u pravilu, slovensko
tržište premalo. Nisu rijetki primjeri, kakav je Iskra Emeco, koji
samo u jednom danu proizvede električnih brojila, koliko se u
Sloveniji proda u cijeloj godini.
To, naravno, nije jedini razlog slovenskog uspjeha i jedina razlika
prema politici koja se vodila u Hrvatskoj. Slovenija nije rušila
stari sustav, već je na njemu gradila dalje; u njoj nisu, kao
nepodobni, otjerani uspješni 'crveni menadžeri', kako ih naziva
dr. Menzinger, niti je provedena tajkunska privatizacija. Ali za
sve to, Hrvatskoj nisu krivi savjeti ni Međunarodnog monetarnog
fonda, ni Svjetske banke.
(RFE)