PREDSJEDNICI MESIĆ I MADL O POLOŽAJU MANJINA I DRUGIM PITANJIMA

piše: Damir Muštović, posebni izvjestitelj Hine iz Budimpešte BUDIMPEŠTA, 18. listopada (Hina) - Hrvatska i Mađarska primjer su rješavanju pitanja nacionalnih manjina s time što bi Mađarska voljela da Hrvatska posveti više pozornosti obnovi kuća hrvatskih Mađara i što prije riješi pitanja carinskih i poreznih davanja na mađarsku pomoć svojoj manjini u Hrvatskoj, rečeno je u srijedu u Budimpešti na zajedničkoj konferenciji za novinare hrvatskog i mađarskog predsjednika Stjepana Mesića i Ferenca Madla.#L# Hrvatski predsjednik Stipe Mesić stigao je u srijedu u dvodnevni posjet Mađarskoj koji je započeo dvama sastancima sa svojim domaćinom predsjednikom Madlom, prvi u četiri oka, a drugi zajedno s delegacijama dviju zemalja. "Zakonodavstva obiju zemalja primjer su rješavanja manjinskih pitanja i zbog toga dobra preporuka za europske integracije", rekao je mađarski predsjednik Madl. Prema riječima mađarskog predsjednika preostalo je još jedno ozbiljno pitanje, a to je što su na velikom dijelu ratom pogođenih područja u Hrvatskoj živjeli pripadnici mađarske manjine, kojima su uništeni domovi, pa bi "Mađarska voljela da Hrvatska u procesu obnove tome posveti više pozornosti". "Također, kako je napomenuo predsjednik Madl, u ovom trenutku Mađarska je spremna kroz razne oblike suradnje uputiti mađarskoj manjini u Hrvatskoj ukupno oko 200 milijuna forinti (više od 60 milijuna kuna), ali još nisu rješena pitanja plaćanja carine i PDV- a na ta sredstva, pa je Madl izrazio nadu da će to ubrzo biti rješeno. I hrvatski je predsjednik ustvrdio da "Mađarska i Hrvatska zasad imaju najbolje rješena manjinska pitanja na dobrobit i jedne i druge strane". "Također sam vrlo zadovoljan što se i u Mađarskoj raspravlja o političkom sudjelovanju nacionalnih manjina u parlamentu", kazao je Mesić na konferenciji za novinare. Osim o manjinama dvojica su predsjednika na dva sastanka razgovarali i o potrebi intenziviranja gospodarske suradnje osobito u području turizma. Predsjednik Mesić napomenuo je kako mađarski građani pokazuju sve više zanimanja za ljetovanje u Hrvatskoj, "pa je logično da se razmišlja o mađarskim ulaganjima u hotele", dodavši kako će uskoro biti dovršen paket zakonske regulative kojim će to biti omogućeno. I Mesić i Madl kazali su kako je potrebno da dvije zemlje podupiru jedna drugu u procesu euroatlanskih integracija, a mađarski je predsjednik spomenuo i oblike konkretne međudržavne suradnje u tom cilju kao što je to bio projekt širenja trilaterale Italija- Slovenija-Mađarska u kvadrilateralu, uključivanjem Hrvatske. Osobitu važnost predstavlja prometna povezanost dviju zemalja pa se na sastancima spominjao cestovni koridor od Budimpešte preko Zagreba do Rijeke, potreba moderne željezničke veze između glavnih gradova dviju država, a bilo je i riječi o koridoru 5C između Budimpešte i Ploča u realizaciju kojega bi se, kako je podsjetio Mesić, trebala uključiti i Bosna i Hercegovina. Hrvatska nema dovoljno inicijalnog kapitala za aktiviranje svoje privrede, pa je zato zainteresirana da prijateljska susjedna Mađarska svojim kapitalom sudjeluje u ulaganjima ne samo u proces proizvodnje već osobito u turizam, kazao je Mesić okupljenim novinarima. Mađarsku i Hrvatsku, nastavio je predsjednik Mesić, povezuju tri dodirne točke, a to su povijest, tranzicijski problemi i istovjetnost strateških vanjskopolitičkih ciljeva. Iako su tranzicijski problemi isti, Mađarska je učinila korak više, budući da je punopravna članica NATO-a, a Hrvatska, nakon što je bila izgubila korak u europskom pridruživanju, sad ga ubrzava. "Cilj Hrvatske je što brži ulazak u Europsku uniju, i to na temelju individualnog pristupa, što znači da koliko brzo jedna zemlja ispune europske standarde i kriterije, toliko brzo će ući u EU. Odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućoj suradnji sa Srbijom, predsjednik Mesić je odgovorio kako je za Hrvatsku rat sa Srbijom završio i da je na toj zemlji pokaže što namjerava. "Srbija mora pokazati da svoju manjinu u drugim zemljama ne smatra povodom za agresiju, već mostom suradnje; Srbija mora izraziti spremnost na plaćanje ratne odštete i mora surađivati s Haaškim sudom, jer suradnje ne može biti dok tom zemljom slobodno hodaju zločinci odgovorni za Vukovar, Škabrnju i druga mjesta. Poslijepodnevni dio programa prvog dana boravka hrvatskog državnog izaslanstva u Mađarskoj nastavlja se susretom sa članovima Odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta te sastankom predsjednika Mesića s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. (Hina) dam dh