HRVATSKO GOSPODARSTVO NA PUTU IZLASKA IZ RECESIJE?

ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Je li hrvatsko gospodarstvo doista na putu izlaska iz recesije (ili po nekim ocjenama privredne krize), i kada će se i kojim mjerama i instrumentima ekonomske politike privreda zemlje dovesti u fazu prosperiteta - neka su od bitnih pitanja na koja se u posljednje vrijeme daju različite ocjene u stručnoj, pa i političkoj javnosti.#L# Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom ovogodišnjem tromjesečju od 3,7 posto (nakon 4 postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca) govori o oživljavanju privredne aktivnosti. Oporavak gospodarske aktivnosti nije, međutim, usporio trend porasta registrirane nezaposlenosti koja je već gotovo dostigla brojku od 360 tisuća osoba, s tendencijama daljeg rasta. Visoka nezaposlenost jedan je od najosjetljivijih problema s kojim se suočava hrvatska gospodarska politika, pa je utoliko važnije otvaranje perspektiva (i ispunjavanja izbornih obećanja) na tom planu. Dakako, to je moguće samo u sklopu strukturnih reformi kojima je svrha povećanje efikasnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva upućenog na inozemna tržišta. S tim u vezi ohrabruje da se, nakon višegodišnje stagnacije, bilježi rast izvoza - u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza, izraženog u dolarima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećana je za tri posto (na nešto više od 2,8 milijardi dolara). U kolovozu se, doduše, primjećuje usporavanje izvoza, a slično se u rujnu zbilo i kod industrijske proizvodnje, koja je u prvih devet mjeseci porasla 2,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uz vrlo dobru turističku sezonu, bilježi se značajan rast prometa u trgovini na malo (u prvih osam mjeseci 20,9 posto nominalno i 14,1 posto realno). Krajem kolovoza zbog nepodmirenih naloga za plaćanje, u ukupnom iznosu 21,5 milijardi kuna, bilo je blokirano više od 32 tisuće pravnih osoba. U bankarskom se sustavu bilježi visoka likvidnost, uz opadajuće kamatne stope, ali istodobno stagniraju kreditni plasmani posebno prema poduzećima. Država je pak vratila gospodarstvu 8,7 milijardi kuna od 9,5 milijardi starih dugovanja. Istodobno se u državnom proračunu u prvih osam mjeseci iskazuje deficit od 3,3 milijarde kuna, što je velikim dijelom posljedica neuravnotežene dinamike pritjecanja kapitalnih prihoda. Manjak će se premošćivati zaduženjima u inozemstvu, što će opet utjecati na stanje inozemnog duga, a pojedini analitičari već upozoravaju na stupanj zaduženosti i opterećenosti ekonomije otplatama vanjskih dugova. Hrvatski inozemni dug već je gotovo 10 milijardi dolara (od čega, po podatcima s kraja lipnja, oko 42 posto otpada na dug države). Vanjski je dug već gotovo ravan polovici vrijednosti bruto društvenog proizvoda (BDP), a ukupna otplata inozemnog duga u izvozu roba i usluga iznosila je prošle godine 29,5 posto. Projekcije pak govore da će za otplatu glavnice i kamata u idućoj godini trebati čak oko 2,1 milijarda dolara, što je dvostruko više od ovogodišnjih oko milijardu USD. Približavanje europskim integracijama, odluka EU o liberalizaciji trgovinskog režima, ulazak u WTO, mogli bi donijeti poboljšanje izvoznih kretanja. Pritom se ponovno aktualiziraju ocjene o precjenjenosti kune, uključujući tu nedavnu izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića koji također smatra da je tečaj kune precijenjen te da će samo realni tečaj kune omogućiti promociju hrvatskih proizvoda. Predsjednikov glavni ekonomski savjetnik Stjepan Zdunić drži da ostanemo li na cilju stabilnog tečaja, "ništa nismo napravili". Strateški je cilj oporavak i rast proizvodnje i zaposlenosti i prema tome cilju treba podešavati mjere i instrumente ekonomske politike, ističe dr. Zdunić. Ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji smatra da je Hrvatska definitivno na putu rješavanja svojih problema, slaže se s ocjenama da tečaj kune nije realan, ali istodobno naglašava kako je nerealno očekivati radikalne zahvate koji bi obarali tečaj. Kroz duže vrijeme uz jačanje gospodarstva, tečaj će biti sve realniji. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) nedavno su pak poručili da će, bez obzira na izjave pojedinih političkih faktora, koristiti sve raspoložive instrumente za održavanje stabilnosti tečaja kune, kao što će intervenirati raspoloživim mjerama monetarne politike nastave li se inflacijski pritisci. Vodeći ljudi središnje banke ocjenjuju, naime, da bi se smanjivanjem vanjske vrijednosti kune izazvala samo šteta, a ne bi se omogućilo rješenje niti jednog problema. Davorka Stanešić (Hina) ds sp