RFE 26. X. SUMMIT U SKOPJU

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 26. X. 2000. Summit u Skoplju: Tamna strana Balkana ipak nije stvar prošlosti. Prilog Srđana Kusovca, posebni izvjestitelj iz Skoplja. SR Jugoslavija već danas u punopravnom članstvu Pakta za stabilnost jugoistočne Europe i kako je kasno sinoć rekao američki veleposlanik pri UN Richard Holbrooke, vrlo skoro u Ujedinjenim narodima. To su jedini konkretni rezultati jednodnevnog sastanka poglavara balkanskih zemalja održanog u srijedu u Skoplju. Ostalo su ipak samo želje koje su na gotovo isti način i skoro istovjetnim riječima iskazali pet predsjednika država, dva premijera i jedan vicepremijer, kao i visoki predstavnici Europske unije. Poglavari ili visoki dužnosnici Hrvatske, BiH, Albanije, Grčke, Turske, Bugarske, Rumunjske, SR Jugoslavije i domaćina Makedonije, jednostavno su se utrkivali u spominjanju tržišne privrede, vladavine prava, institucija civilnog društva, dobrosusjedske suradnje, regionalne sigurnosti i demokracije - dakle svega onoga čega nema ili u boljem slučaju nema dovoljno u njihovim zemljama, a što predstavlja uvjet da dobiju prijeko potreban zapadni novac. Takva je i zajednička izjava, prihvaćena na završetku skupa na vrhu. Pozdravljene su promjene u SR Jugoslaviji i ukidanje sankcija toj zemlji, naglašena je želja za suradnjom i njegovanjem dobrosusjedskih odnosa, reafirmirano nastojanje za demokracijom. Skopski summit je, međutim, za one koji znaju to vidjeti, pokazao da tamna strana Balkana ipak nije prošlost. Nakon jutarnjeg natjecanja u slatkorječivosti, održanog daleko od novinara, dakle i javnosti, iza dobro zatvorenih vrata, već popodnevni sati pokazali su koliko je Balkan daleko od istinske stabilnosti i svega onoga što je iskazivano samo nekoliko sati ranije. Grci i Turci nisu ni milimetar bliže kakvom-takvom rješenju njihovih zamornih egejsko-ciparskih zadjevica. Koštunica se sastao sa svim sudionicima skupa, on je jedini ovdje uknjižio konkretan dobitak, ali je izostalo ono što bi za njegovu zemlju predstavljalo pravi, dakle bitni napredak, a to je njegov sastanak s albanskim predsjednikom Redžepom Meidanijem. Na pitanje talijanskog novinara kakav se konkretni korak namjerava učiniti vezano za Kosovo i Hrvatsku, Koštunica nije izravno odgovorio. Obilježje summita u Skoplju je postmiloševićevska Srbija i njen predstavnik Vojislav Koštunica. On je bio zvijezda summita, njemu i njegovom narodu je izražavana potpora, njemu su se govornici izravno obraćali, njega su novinari najviše pitali i tražili. = Tko je prije samo godinu dana mogao zamisliti da će na sastanku Procesa suradnje jugoistoka Evrope na ovoj razini biti prisutna SRJ, rekao je u uvodnom govoru Bodo Hombach. On se u uvodnom govoru posebno obratio Koštunici riječima: Vaša nazočnost ovdje danas je signal vašim susjedima da vi pokušavate preskočiti relikte proteklih godina koje su donijele krvoproliće i etničko čišćenje na Balkanu. To je također signal svim susjedima SR Jugoslavije da budu spremni prihvatiti pruženu ruku jugoslavenskog naroda koji je glasovima srušio Miloševića i doveo na vlast demokratske snage. Jugoistočna Evropa sada govori jednim glasom značenja demokracije i slobodnog tržišta. Predsjednik Makedonije, Boris Trajkovski, rekao je kako želi 'izraziti snažnu potporu i Koštunici i građanima SR Jugoslavije zbog njihove snažne odlučnosti da izgrade istinski demokratsko društvo'. 'Duboko sam uvjeren da će ovi događaji dovesti do sveukupne stabilnosti regije, do bliže suradnje među svim zemljama i napokon do mira i stabilnosti', rekao je makedonski predsjednik. Dodao je, međutim, da se nada kako novac namijenjen ostalim državama regija neće sada otići u Srbiju. Koštunicu i promjene u Srbiji su hvalili i ostali govornici. Praktički jedini disonantan ton opće potpore i povjerenja novim vlastima u Beogradu izrazio je Predsjednik Albanije Redžep Meidani. On je rekao da na Kosovu i dalje postoje suštinski problemi koji bi trebali biti riješeni. Posebno je naglasio problem kosovskih Albanaca u zatvorima u Srbiji, dodavši kako smatra da taj problem iziskuje hitno rješenje. Predsjednik Meidani je rekao i to da smatra kako bi sljedeći korak novih vlasti u Beogradu trebala biti eksplicitna osuda politike prijašnjega režima, koja je dovela do genocida i etničkog čišćenja. Nositelji te politike bi trebali biti maknuti sa svih dužnosti i izvedeni pred lice međunarodne pravde, rekao je albanski predsjednik. On je skore lokalne izbore na Kosovu i opće izbore planirane za sljedeću godinu ocijenio kao ključni korak k uspostavi samouprave i iskazivanju prava na saoodređenje stanovnika tog područja. Albanski predsjednik je zatražio da u Paktu za stabilnost jugoistoka Evrope i u ostalim oblicima regionalne suradnje budu zastupljeni, pored predstavnika vlasti u Beogradu, i predstavnici Crne Gore i Kosova. U suprotnom, ne možemo govoriti o stabilnom političkom rješenju koje je u skladu s odlukom naroda Kosova, iskazanom na referendumu, i principima međunarodnih konvencija, jer Kosovu i vjerojatno Crnoj Gori mora biti otvoren put za status neovisnih država u okviru EU-a. Predsjednik SR Jugoslavije je ocijenio da se u njegovoj zemlji dogodila 'suštinska promjena'. On je rekao kako je 'prethodni režim sustavno uništavao privredu i razarao društveno tkivo', kako mu je u tome 'svijet hotimice ili ne dobro pomogao', kako je 'sankcijama izazvana izolacija još više siromašila državu i narod' i kako je 'proces devastacije ubrzan NATO-vim bombardiranjem'. Među skorim zadaćama novim vlastima u Beogradu Koštunica je naglasio 'temeljnu reorganizaciju države', promjenu Ustava, redefiniranje odnosa Srbije i Crne Gore, stabilizaciju stanja na Kosovu, učlanjivanje SR Jugoslavije 'u UN i ostale međunarodne i regionalne političke i financijske institucije', 'izgradnju demokratskog društva zasnovanog na poštivanju ljudskih i nacionalnih prava' i 'uspostavu socijalno orijentirane tržišne privrede'. On je rekao da novim vlastima 'nisu potrebni revolucionarni rezovi' jer bi 'djelovali pogubno na još uvijek krhke izdanke demokracije'. Ono što treba posebno spomenuti jest zahtjev makedonskog predsjednika za striktno poštivanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN o Kosovu, kao i njegov stav o nepovredivosti granica na Balkanu i nepotrebnosti stvaranja novih država i izjava Bode Hombacha, naročito važna za Hrvatsku, da će 'svaka država biti posebno ocjenjivana na osnovu vlastitih dostignuća'. Na rubu summita održani su mnogi bilateralni susreti, među kojima je svakako najznačajniji sastanak Vojislava Koštunice i veleposlanika SAD-a pri UN-u, Richarda Holbrooka. Taj sastanak do sada najvišeg američkog službenika s najvišim predstavnikom novih vlasti u Beogradu, planiran da traje samo 15-ak minuta, odužio se na gotovo dva sata. Posljednjih petnaest minuta Holbrooke i Koštunica su razgovarali u četiri oka, sjedeći jedan do drugoga. Izašli su pred novinare kao da su dugogodišnji prijatelji. Suglasili su se da se o mnogo čemu nisu suglasili, ali da smatraju kako sadržaj razgovora ne treba da izađe u javnost. = Bilo je riječi o svim temama koje pritišću naše odnose: Kosovo, Dayton, Crna Gora. Opipljiv rezultat jest da će SR Jugoslavija, kako je rekao Richard Holbrooke, 'vrlo skoro regulirati svoj status u UN-u' i da 'sa SAD', kako reče Koštunica, 'neće skoro uspostaviti diplomatske odnose. Sljedeći skup na vrhu, za razliku od ovog neformalnog - službeni - zakazan je za veljaču 2001. također u Skoplju. (RFE)