POSLOVNI PREGLED BROJ 179

POSLOVNI PREGLED broj 179 14. - 20. listopada 2000. SADRŽAJ: ? VLADA: O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I OPĆEM POREZNOM ZAKONU 2 ? CRKVENAC NAJAVIO REBALANS OVOGODIŠNJEG PRORAČUNA 2 ? OKRUGLI STOL "HRVATSKA NA PUTU IZLASKA IZ KRIZE" 2 ? PROGRAM PRIPREME TURISTIČKE 2001. PREDVIĐA RAST TURISTIČKOG PROMETA 3 ? UBRZANA DINAMIKA RADA AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA 3 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO NA PUTU IZLASKA IZ RECESIJE? 4 ? U RUJNU OBJAVLJENO 37 ZAPOČETIH I 6 ZAKLJUČENIH STEČAJEVA 4 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 2,6 POSTO 5 ? ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA U RUJNU 0,3 POSTO MANJE 5 ? KOLIKO ZARAĐUJU BANKE NA KREDITIRANJU GRAĐANA 5 ? RBA: ŠTEDNJA PORASLA 60 POSTO; NAJAVLJENA DOKAPITALIZACIJA 5 ? DOBIT KARLOVAČKE BANKE 8,5 MILIJUNA KUNA 6 ? WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA - 17.600 UGOVORA O ŠTEDNJI 6 ? INTERCREDIT:SOLVENTNOST ISPITANIH TVRTKI I U RUJNU LOŠA 6 ? U ZADRU X. KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE 7 ? PRVA DRAŽBA ZA POKRIĆE KAPITALNIH IZDATAKA 7 ? NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE 176,6 TISUĆA KUNA PROMETA 7 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 7 ? ČOVIĆ NAJAVLJUJE NOVE PROJEKTE "PLIVE" 8 ? NOVOSTI U PEJDŽING MREŽI HT-A 8 ? HT: DO KRAJA GODINE, SPECIFIKACIJA TELEFONSKIH RAČUNA 9 ? VIP NET OTVORIO NOVE PROSTORIJE SLUŽBE ZA KORISNIKE I PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE 9 ? PODRAVKA U SUBOTU OTVARA NOVU TVORNICU U POLJSKOJ 9 ? NOVI GENERALNI DIREKTOR HŽ-A MARIJAN DREMPETIĆ 9 ? ZBOG NEDOSTATKA NAFTE REDUKCIJA NEKIH VLAKOVA 10 ? U PAKRACU OTVORENA ZONA MALE PRIVREDE 10 ? SKUPŠTINA "ANITE" BEZ RASPRAVE O VLASNIŠTVU 10 ? NOVI NATJEČAJ ZA HOTEL EXCELSIOR 10 ? NOVI V.D. PREDSJEDNIKA UPRAVE ATLASA ČILEANAC CICARELI 11 ? MICROSOFT PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE I POSLOVNU STRATEGIJU ZA VELIKE KORISNIKE 11 ? GAVRILOVIĆ PREUZIMA SPLITSKU DALMA-MALOPRODAJU? 11 ? MISIJA MMF-A U ZAGREBU RADI FINANCIJSKOG SPORAZUMA S HRVATSKOM 11 ? PRVI KRUG PREGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S EFTA-OM 11 ? HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO NA DALEKOM ISTOKU 12 ? U "ĐURI ĐAKOVIĆU" ŠTRAJKA 300 RADNIKA 12 ? KONFERENCIJA "INTERNETIZACIJA HRVATSKE:IZAZOV SADŠNJOSTI- RJEŠENJA BUDUĆNOSTI" 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I OPĆEM POREZNOM ZAKONU Hrvatska je Vlada u četvrtak prihvatila Projekt ustroja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, te među ostalim i Prijedlog općeg poreznog zakona. Zaključkom je zadužila Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Ministarstvo unutarnjih poslva da najkasnije do kraja godine pripreme Prijedlog zakona o radu i ovlastima Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta. Ističući da postojeće pravosudne institucije nisu u stanju u sadašnjem obliku osigurati brzu i učinkovitu akciju, u suzbijanju korupcije i organiziranoga kriminaliteta, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević napominje kako je potrebno ustrojiti nezavisan ured koji će imati i određen stupanj operativne neovisnosti u odnosu na druga državna tijela. Njime bi se ustrojio i odjel za istraživanje i prikupljanje podataka i koordinaciju, te odjel za vođenje kaznenih postupaka, a po početnoj projekciji zapošljavao bi 25 ljudi. Nakon toga izradio bi se i zakon kojim bi se regulirala ta pitanja, a potrebno će biti izmijeniti i sadašnja zakonska rješenja, koja ne poznaju instituciju pokajnika, zaštićenog svjedoka, pretrage, privremeno oduzimanje imovinske koristi i slično. Projekt se temelji na talijanskim iskustvima. Govoreći o gospodarskom kriminalu kao posebnom problemu, potpredsjednik Vlade Slavko Linić potrebnim smatra odmah poslati određeni broj ljudi na pripremu u Italiju, kako bi se nakon odluke o ustrojstsvu ureda odmah moglo početi s radom. Zaključno je premijer Račan rekao da su korupcija i organizirani kriminal ozbiljan problem u Hrvatskoj, te da nas ne može tješiti što je to u drugim državama tranzicije više rašireno. U narednih mjesec dana Vlada bi, rekao je, trebala pripremiti mogući koncept nacionalnog programa ili strategije borbe protiv korupcije. Prijedlogom općeg poreznog zakona uređuju se pravni odnosi i postupanje poreznih obveznika i poreznih tijela u primjeni poreznih propisa. Uz prihvaćene prijedloge zakona, na prošloj sjednici, (porez na dobit, na dohodak i porezno savjetništvo), to je četvrti zakonski tekst koji će u paketu u saborsku proceduru. Vladin zrakoplov Challenger 601 prodat će se za 15.025.000 dolara američkoj tvrtki DDH Aviation iz Texasa. Prodajna je cijena veća od one po kojoj je zrakoplov prije nekoliko godina kupljen. Vlada je na sjednici koncem svibnja u Vukovaru odlučila da će novac od prodaje Challengera biti namijenjen obnovi Vukovara. Kada se od dobivenog novca oduzmu troškovi generalnog remonta Challengera, za obnovu Vukovara bit će uplaćeno oko 14,2 milijuna dolara, izvijestio je zamjenik premijera Goran Granić. Podsjetio je da je na prvi javni natječaj za prodaju pristiglo pet ponuda, a ponuđene cijene bile su od 11,4 do 14,2 milijuna dolara. No, Vlada je ponovila natječaj sa zahtjevom da ponude budu iznad 15 milijuna dolara. Odlukama Vlade započinje postupak restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju dvaju velikih javnih poduzeća - INE i HEP-a. Vlada je dala suglasnost Povjerenstvu za privatizaciju javnih poduzeća za provedbom javnog natječaja za odabir savjetnika za restrukturiranje tih dviju tvrtki i određivanje pravnog okvira dereguliranog energetskog tržišta. Sukladno tome, Povjerenstvo je dobilo rok od tri mjeseca u kojem treba obaviti postupak izbora savjetnika, izraditi koncept načina privatizacije i za to potrebnu zakonsku regulativu. Za pravnog savjetnika Republike Hrvatske u postupku druge faze privatizacije HT-a odabrana je odvjetnička tvrtka Backer & McKenzie. Za taj je posao ugovorena fiksna naknada od 690.000 dolara u što su uključeni i poslovi domaćih pravnih savjetnika, a za pregovore sa strateškim partnerom HT-a, ostane li on isti, spremni su ugovoriti fiksnu naknadu od 220.000 dolara. Vlada je ujedno odobrila investicijskoj banci Schroeder Salomon Smith Barney (koja je nedavno izabrana za savjetnika u drugoj fazi privatizacije HT- a), da za svog pravnog savjetnika odabere odvjetničku tvrtku Allen & Overy, koja bi taj posao obavila za najviše 125.000 dolara. Ujedno je odobrila strukturu sindikata banaka pokrovitelja javne ponude dionica HT-a, a čine je investicijske banke Schroeder Salomon Smith Barney iz Londonda i Credit Anstalt IB A.G. iz Beča. Odlukom Vlade pristupit će se postupku sklapanja ugovora sa Svjetskom bankom, koja je za financiranje projekta izgradnje učinkovite društvene i gospodarske komunikacije, odobrila Hrvatskoj darovnicu od 400 tisuća dolara. CRKVENAC NAJAVIO REBALANS OVOGODIŠNJEG PRORAČUNA Ministar financija Mato Crkvenac najavio je u srijedu da će Vlada početkom studenoga Hrvatskom državnom saboru dostaviti prijedlog rebalansa ovogodišnjega proračuna. Početkom studenoga Saboru će, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu i fiskalnom projekcijom za iduće tri godine, biti dostavljen prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je novinarima u Saboru Mato Crkvenac. Radi se kaže, samo o tehničkom rebalansu, odnosno unutarnjoj preraspodjeli proračunskih sredstava, a povećanje tekućih rashoda predlaže se u iznosu od svega 173 milijuna kuna, zaključio je ministar financija. OKRUGLI STOL "HRVATSKA NA PUTU IZLASKA IZ KRIZE" Hrvatska je na putu rješenja svojih problema, pri čemu Vlada jasno provodi svoj program temeljen na tri cilja: priključenja Europskoj uniji, ubrzanju zapošljavanja i poticanja gospodarstva te opće stabilnosti. Rekao je to ministar financija Mato Crkvenac na okruglom stolu "Hrvatska na putu izlaska iz krize i ostvarenja gospodarskog rasta", koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. Predsjednik Predsjedništvo te glavni ravnatelj HUP-a Branko Roglić i Željko Ivančević drže da je istječe vrijeme za poduzimanje, u pravilu, nepopularnih mjera izlaska iz krize te da dosadašnje Vladine mjere nisu dovoljno duboke i sveobuhvatne. Ivančević se ujedno pita što je to Vladu sprječavalo da dosad nije donijela niz zakona, kako su predlagali i poslodavci i sindikati, među kojima i zakon o sukobu interesa i mjere protiv korupcije, mjere za rješavanje nelikvidnosti, fleksibilnije radno zakonodavstvo, za ubrzanje privatizacije. Poslodavci, posebice mali i srednji, kaže čelnik njihove Udruge Stjepan Vučagić bez obzira na priče o visokim likvidnim sredstvima banaka i dalje muku muče kako doći do kapitala, a jedini pozitivan korak su aktivnosti resornog ministarstva na povoljnijem kreditiranju. Ujedno ističe potrebu sagledavanja negativne uloge banaka u pretvorbi, koje je sada "odgovornost za nastale probleme mimoišla, a koje su odigrale negativniju ulogu nego politika". Dr. Gorazd Nikić s Ekonomkog instituta smatra da više pozornosti treba usmjeriti prerađivačkoj industriji, s čim se složio i predsjednik Uprave Varteksa Anđelko Herjavec koji pak drži da je "Hrvatska već prodana, jer je sve ono što nosi novce - banke i telekomunikacije prodano strancima". Hrvatska ne može izaći iz krize bez radnika i građana, istaknuo je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, koji je postavio i pitanje postoji li u nas previše managera a premalo radnika ili previše radnika a premalo rada. Smatra da je Hrvatska "korumpirana zemlja" i da se provlače parcijalni interesi lobija. Drži također da nitko od socijalnih partnera - Vlade, poslodavaca pa ni sindikata nije iskren i drži fige u džepu, a to treba mijenjati. Treba vratiti "kult rada", a kad 118.000 ljudi ne prima plaću poticaj daljnjoj potrošnji i proizvodnji bila bi isplata njihovih plaća. Drži također da treba razmotriti i strukturu troška, u kojem po podacima ZAP-a, tek 5,3 posto čine neto plaće. Promijenjen je način vođenja ekonomske politike, koja nije pod vodstvom lobija i arbitrarnih odluka, rekao je Crkvenac, iznijevši pokazatelje za tri kvartala 2000. koji, ističe, govore o pozitivnim kretanjima. Kao bitnu značajku rekao je da je država gospodarstvu vratila 8,7 milijardi od 9,5 milijardi kuna duga te da je zaustavljen rast državne potrošnje. Složivši se s iznesenim ocjenama kako tečaj kune nije realan, ministar financija je istodobno naglasio kako je neralno očekivati radikalne zahvate koji bi obarati taj tečaj. Kroz duže vrijeme, uz jačanje gospodarstva, tečaj će biti sve realniji, rekao je. Banke su danas na prekretnici, jer su vrlo likvidne, a trebaju odlučiti gdje će ići plasmani, pri čemu nema novih prijedloga, ideja i proizvoda, smatra ministar financija. Kreće nova politika podrške izvozu i proizvodnje za izvoz, koja će uključivati i subvencioniranje kamatnih stopa pri izvozu. Osvrnuo se i na korupciju, koja je znatno smanjena promjenama, a kao potvrdu iznosi da se nijedna država na svijetu nije popela za čak 24 mjesta u pozitivnom smjeru na posljednjoj listi korupcije po zemljama. Među dugoročnim mjerama Vlade, ponovio je Crkvenac, je jačanje gospodarstva i njegove konkuretnosti, stabilnost financijskog sustava i uloga banaka i tržišta kapitala, zatim ubrzano restrukturiranje uz brzu privatizaciju te povećanje stranih ulaganja, čemu će doprinijeti pozitivan predznak hrvatskom rejtingu. Za osiguranje stabilnog makroekonomskog okružja potreban je "socijalni pakt" sa sindikatima i poslodavcima, kaže Crkvenac. PROGRAM PRIPREME TURISTIČKE 2001. PREDVIĐA RAST TURISTIČKOG PROMETA U turističkoj 2001. realno je očekivati dalji rast turističkog prometa u Hrvatskoj od 5 do 10 posto te povećanje deviznog prihoda od turističke potrošnje za oko 10 posto. Procjena je to Ministarstva turizma za slijedeću godinu u koju hrvatski turizam ulazi s bitno ojačanom tržišnom pozicijom i poboljšanim imageom na međunarodnom turističkom tržištu. U prvih osam mjeseci ove godine u hrvatskom je turizmu ostvareno gotovo 34 milijuna noćenja, što je povećanje od 45 posto u odnosu na prošlu godinu, dok se za iduću godinu predviđa sporiji rast prometa posebice zbog nedostatnih hotelskih kapaciteta. Budući da je u ovoj godini u glavnoj sezoni već postignuto gotovo potpuno korištenje kapaciteta u hotelskom smještaju, daljnje povećanje prometa može se ostvariti samo u pred i posezoni, privatnom smještaju te novim hotelskim kapacitetima čiji će rast biti minimalan. S obzirom na odluku o nultoj stopi PDV- a za organizirane turističke dolaska iz inozemstva (koja će se početi primjenjivati s 1. siječnjem 2001.), kao i druge mjera koje će se poduzeti na unapređenju turističke ponude, u Ministarstvu ocjenjuju kako je realno očekivati produženje sezone, poboljšanje kvalitete usluga, financijsko jačanje turističkih tvrtki te bržu privatizaciju turističkog sektora. UBRZANA DINAMIKA RADA AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA Razmatrajući prijavu koncentracije poduzetnika Styria Medien AG (Austrija) i Večernjeg lista d.d. Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenio je dopuštenom namjeru provedbe te koncentracije u smislu odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. To je jedan od prvih sedam predmeta koji su se rješavali na konstituirajućoj sjednici novog Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja, održanoj ovoga tjedna. Tom prilikom je i dogovoreno da se, zbog rješavanja prispjelih predmeta sjednice Savjeta održavaju ubrzanijom dinamikom nego što je to bilo do sada, kazao je na svojoj nastupnoj konferenciji za novinare ravnatelj Agencije za tržišna natjecanja Hrvoje Momčinović. Razmatrajući prijavu koncentracije poduzetnika Styria Medien AG (Austrija) i Večernji list d.d. Savjet je ocijenio dopuštenom namjeru provedbe rečene koncentracije u smislu odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Osim ovog rješenja donijete su još dvije odluke u vezi koncentracija tj. dopuštenim je ocijenjena koncentracija Erste Steiermaerkische bank i Trgovačke banke koja se odvijala u tri faze - prvo preuzimanje Trgovačke banke od strane spomenute austrijske banke, zatim preuzimanje Bjelovarske banke, te konačno pripajanje Trgovačke banke i Čakovečke banke, Bjelovarskoj banci. Savjet je dopuštenim ocijenio, kazao je Momčinović, i koncentraciju poduzetnika Compagnier Des Levures Lesaffre S.A. (Francuska) i Kvasac d.o.o. osnivač kojega je bila Pliva. Broj predmeta koji se prijavljuju Agenciji iz godine u godinu progresivno raste, istaknuo je zamjenik ravnatelja Mladen Cerovec, što potvrđuje da su poduzetnici prepoznali pravu ulogu koju agencija može odigrati u ocjeni ravnopravnog tržišnog nadmetanja. Tako je prema njegovim riječima broj predmeta iz prve godine rada tj. 1997. godine od 51 porastao na 170 u prošloj godini, a do 25. listopada ove godine već je zaprimljeno 156 predmeta. 2. STATISTIKA HRVATSKO GOSPODARSTVO NA PUTU IZLASKA IZ RECESIJE? Je li hrvatsko gospodarstvo doista na putu izlaska iz recesije (ili po nekim ocjenama privredne krize), i kada će se i kojim mjerama i instrumentima ekonomske politike privreda zemlje dovesti u fazu prosperiteta - neka su od bitnih pitanja na koja se u posljednje vrijeme daju različite ocjene u stručnoj, pa i političkoj javnosti. Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom ovogodišnjem tromjesečju od 3,7 posto (nakon 4 postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca) govori o oživljavanju privredne aktivnosti. Oporavak gospodarske aktivnosti nije, međutim, usporio trend porasta registrirane nezaposlenosti koja je već gotovo dostigla brojku od 360 tisuća osoba, s tendencijama daljeg rasta. Visoka nezaposlenost jedan je od najosjetljivijih problema s kojim se suočava hrvatska gospodarska politika, pa je utoliko važnije otvaranje perspektiva (i ispunjavanja izbornih obećanja) na tom planu. Dakako, to je moguće samo u sklopu strukturnih reformi kojima je svrha povećanje efikasnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva upućenog na inozemna tržišta. S tim u vezi ohrabruje da se, nakon višegodišnje stagnacije, bilježi rast izvoza - u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza, izraženog u dolarima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećana je za tri posto (na nešto više od 2,8 milijardi dolara). U kolovozu se, doduše, primjećuje usporavanje izvoza, a slično se u rujnu zbilo i kod industrijske proizvodnje, koja je u prvih devet mjeseci porasla 2,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uz vrlo dobru turističku sezonu, bilježi se značajan rast prometa u trgovini na malo (u prvih osam mjeseci 20,9 posto nominalno i 14,1 posto realno). Krajem kolovoza zbog nepodmirenih naloga za plaćanje, u ukupnom iznosu 21,5 milijardi kuna, bilo je blokirano više od 32 tisuće pravnih osoba. U bankarskom se sustavu bilježi visoka likvidnost, uz opadajuće kamatne stope, ali istodobno stagniraju kreditni plasmani posebno prema poduzećima. Država je pak vratila gospodarstvu 8,7 milijardi kuna od 9,5 milijardi starih dugovanja. Istodobno se u državnom proračunu u prvih osam mjeseci iskazuje deficit od 3,3 milijarde kuna, što je velikim dijelom posljedica neuravnotežene dinamike pritjecanja kapitalnih prihoda. Manjak će se premošćivati zaduženjima u inozemstvu, što će opet utjecati na stanje inozemnog duga, a pojedini analitičari već upozoravaju na stupanj zaduženosti i opterećenosti ekonomije otplatama vanjskih dugova. Hrvatski inozemni dug već je gotovo 10 milijardi dolara (od čega, po podatcima s kraja lipnja, oko 42 posto otpada na dug države). Vanjski je dug već gotovo ravan polovici vrijednosti bruto društvenog proizvoda (BDP), a ukupna otplata inozemnog duga u izvozu roba i usluga iznosila je prošle godine 29,5 posto. Projekcije pak govore da će za otplatu glavnice i kamata u idućoj godini trebati čak oko 2,1 milijarda dolara, što je dvostruko više od ovogodišnjih oko milijardu USD. Približavanje europskim integracijama, odluka EU o liberalizaciji trgovinskog režima, ulazak u WTO, mogli bi donijeti poboljšanje izvoznih kretanja. Pritom se ponovno aktualiziraju ocjene o precjenjenosti kune, uključujući tu nedavnu izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića koji također smatra da je tečaj kune precijenjen te da će samo realni tečaj kune omogućiti promociju hrvatskih proizvoda. Predsjednikov glavni ekonomski savjetnik Stjepan Zdunić drži da ostanemo li na cilju stabilnog tečaja, "ništa nismo napravili". Strateški je cilj oporavak i rast proizvodnje i zaposlenosti i prema tome cilju treba podešavati mjere i instrumente ekonomske politike, ističe dr. Zdunić. Ministar financija dr. Mato Crkvenac, koji smatra da je Hrvatska definitivno na putu rješavanja svojih problema, slaže se s ocjenama da tečaj kune nije realan, ali istodobno naglašava kako je nerealno očekivati radikalne zahvate koji bi obarali tečaj. Kroz duže vrijeme uz jačanje gospodarstva, tečaj će biti sve realniji. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) nedavno su pak poručili da će, bez obzira na izjave pojedinih političkih faktora, koristiti sve raspoložive instrumente za održavanje stabilnosti tečaja kune, kao što će intervenirati raspoloživim mjerama monetarne politike nastave li se inflacijski pritisci. Vodeći ljudi središnje banke ocjenjuju, naime, da bi se smanjivanjem vanjske vrijednosti kune izazvala samo šteta, a ne bi se omogućilo rješenje niti jednog problema. U RUJNU OBJAVLJENO 37 ZAPOČETIH I 6 ZAKLJUČENIH STEČAJEVA Tijekom rujna u Hrvatskoj je započeto 37 stečajnih postupaka trgovačkih društava a šest ih je zaključeno. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašen 31 prvi poziv za likvidaciju trgovačkih društava, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Promatrano prema djelatnostima, najviše je pokrenutih stečajeva, njih 12, u tvrtkama koje se bave trgovinom, među kojim su zagrebački Naprijed d.o.o. te varaždinska VAMA tekstil d.o.o. Ukupno šest stečajnih postupaka započeto je u rujnu u prehrambenoj industriji, a pet u ostalim proizvodnim i prerađivačkim djelatnostima (proizvodnja građevne stolarije i materijala, piljene građe, strojeva za posebne namjene, metalnih konstrukcija, i dr.) Pokrenute stečajeve u Narodnim su novinama u rujnu objavile i tri trvrtke koje se bave financijskim uslugama: Štedno-kreditna zadruga Asteroid iz Županje, splitska Trgovačko-turistička banka te zagrebački Globus holding d.o.o., registriran za pružanje ostalih financijskih usluga. Pokretnaje jedanaest stečajnih postupaka objavljeno je u tvrtkama koje se bave ostalim djelatnostima, poput pripreme i predenja vlakana (zadarski TIZ d.d.), reciklaža metalnih otpadaka, slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci (Ribarstvo d.o.o iz Osijeka), skupljanje, pročišćavanje i distribucija voda (velikogorički Velkom d.o.o.) i drugi. Od šest objavljenih već zaključenih stečajnih postupaka, dva se odnose na trgovačke tvrtke, a tu su i stečajevi Tvornice plinskih armatura Bagat d.d. iz Nina te vinkovačke transportne tvrtke Bosut trans d.d. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 2,6 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od srpnja do rujna ove godine u odnosu na isto lanjsko doba porasla 2,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), povećanje proizvodnje zabilježeno je u prerađivačkoj industriji, za četiri posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena 1,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 4,3 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najveći rast proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda, i to za 23,2 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 4,1 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 1,9 posto. Istodobno, smanjenje proizvodnje zabilježeno je kod energije, za 1,1 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 9,4 posto. Industrijska proizvodnja u razdoblju od srpnja do rujna ove godine u usporedbi s proizvodnjom od travnja do lipnja ove godine povećana je 0,9 posto. ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA U RUJNU 0,3 POSTO MANJE Na kraju rujna u Hrvatskoj su pri proizvođačima zalihe gotovih industrijskih proizvoda bile 0,3 posto manje nego na kraju kolovoza, dok su u usporedbi s istim lanjskim mjesecom bile 0,5 posto veće, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Dok su u rudarstvu i vađenju količine zaliha porasle za 15,2 posto u odnosu na rujan 1999. godine, u prerađivačkoj je industriji gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima svega 0,1 posto više. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE KOLIKO ZARAĐUJU BANKE NA KREDITIRANJU GRAĐANA Za razliku od većine ostalih kamatnih stopa poslovnih banaka koje u posljednje vrijeme bilježe osjetna smanjenja, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu (a 97 posto novoodobrenih su tzv. dozvoljeni minusi po tekućim računima) još je uvijek na razini oko 20,7 posto. Ako se to usporedi s prosječnim kamatnom stopom na tekuće i žiro račune koja je u kolovozu bila na razini od 1,8 posto, vidljivo je koliko banke zarađuju na kreditiranju građana, primjećuje se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Kamatne stope poslovnih banaka i po podacima za kolovoz, nastavljaju padati. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u odnosu na početak godine spuštena za 5,4 postotna boda, dok je prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom smanjena za 1,5 postotnih bodova. Dugoročna kamatna stopa je prilično stabilna na razini od 10,8 posto. Iz središnje banke napominju kako je najvažnije zabilježiti veliki pad kamatnih stopa na kratkoročne kredite poduzećima. Prosječna je kamatna stopa u kolovozu iznosila 6,0 posto, što je do sada uvjerljivo najniža zabilježena razina i potpuno je u skladu s najavama iz banaka od prije nekoliko mjeseci, ističe se u Biltenu HNB-a. Pasivne se pak kamatne stope u kolovozu nisu spuštale na niže razine od srpanjskih, čak su i malo povećane, što, kako zabiljučuju u središnjoj banci, može biti i posljedica povećanja udjela oročenih depozita s višim kamatnim stopama. Kao rezultat takvih kretanja kamatna marža banaka se smanjuje i pada ispod 7 postotnih bodova. Međutim, kako primjećuju iz središnje banke, jedna pojava kod aktivnih stopa poslovnih banaka ipak nije u skladu s ostalim kretanjima. Usprkos padu svih ostalih aktivnih kamatnih stopa i stalnom smanjivanju pasivnih kamatnih stopa, a pogotovo na transakcijske i depozite po viđenju, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovnišvu, a to su u velikoj većini dozvoljeni minusi po tekući računima, ne bilježi takve promjene i dalje je na razini većoj od 20 posto. Kreditni plasmani banaka pak, usprkos visokoj likvidnosti bankarskog sektora i opadajućim kamatnim stopama, i dalje stagniraju. Bilježi se, doduše, blagi rast kredita stanovništvu, ali je on u ukupnom zbroju poništen jedanko intenzivnim smanjenjem kredita poduzećima. Takva stagnacija plasmana prisutna je već više od godine dana. Plasmani banaka privatnom sektoru krajem ovogodišnjeg kolovoza iznosili su 57,9 milijardi kuna. RBA: ŠTEDNJA PORASLA 60 POSTO; NAJAVLJENA DOKAPITALIZACIJA Štednja građana u Raiffeisenbank Austria dd Zagreb (RBA) povećana je od početka godine do sredine listopada 60 posto i sada iznosi 263 milijuna DEM. Do sredine studenoga kapital banke bit će udvostručen na 610-620 milijuna kuna, što je potrebno za daljnji nastavak snažne ekspanzije na hrvatskom tržištu, izjavio je predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović na ovotjednoj konferenciji za novinare. Snažan rast štednje, broja računa za više od 37.000 od početka godine, isplaćenih kredita na 15.500, platnog prometa s inozemstvom koji je premašio 3,1 milijardu DEM, odnosno uzlazni trend po svim segmentima bančina poslovanja, karakteristike su poslovanja RBA u prvih devet mjeseci, rekao je Adrović. Napomenuo je kako i matična banka Raiffeisen Zentralbank u Austriji bilježi najveći porast od svih banaka te da je Hrvatska jedna od šest zemalja koje su glavno, može se reći, domaće tržište za RZB. Sukladno takvom trendu poslovanju aktiva banke, procjenjuje predsjednik Uprave, do kraja godine dosegnut će 4,5 milijarde kuna, što je rast od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Adrović do kraja godine najavljuje širenje poslovne mreže otvaranjem poslovnica u Rijeci i Osijeku te u prvom dijelu iduće godine u Bjelovaru i Dubrovniku. Savjetnik, odnosno uskoro četvrti član Uprave RBA Velimir Šonje napominje kako je Banka u devet mjeseci ostvarila prihod od 234,5 milijuna kuna, što je 24 postotno povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a ostvarena dobit od 84,6 milijuna kuna već je premašila ukupnu dobit prošle godine. Od niza novih proizvoda, poslovodstvo RBA najavilo je mogućnost otvaranja tekućih računa svim zainteresiranim građanima, a do kraja godine početak Internet bankarstva. Prema riječima izvršnog direktora Sektora za poslovanje sa stanovništvom Ivana Vidakovića, među 15.500 kredita odobrenih od početka godine, ukupne vrijednosti 150 milijuna DEM, prednjače autokrediti. Njih je odobreno 5500, u vrijednosti 62 milijuna DEM. Predsjednica Uprave Raiffeisen stambene štedionice Mandica Zulić istaknula je kako ta štedionica danas drži 42 posto hrvatskog tržišta stambene štednje, sa potpisanih više od 26.000 ugovora, s ukupno ugovorenim iznosom većim od 410 milijuna njemačkih maraka. DOBIT KARLOVAČKE BANKE 8,5 MILIJUNA KUNA Karlovačka banka u devet je ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit od 8,5 milijuna kuna, izvijestila je na ovotjednoj konferenciji za novinare predsjednica Uprave te banke Sanda Cvitešić, ističući da Karlovačka banka nastavlja sa konsolidacijom poslovanja i likvidnosti. Kad se zna da je tijekom 1997. i 1998. Karlovačka banka imala ozbiljnih problema s likvidnošću i da je u prošloj godini zabilježila manjak 12 milijuna kuna, onda se može reći da banka vraća svoj prijeratni kredibilitet i povjerenje građana i komitenata, rekla je Cvitešić. Govoreći o poslovnoj politici istaknula je da se Karlovačka banka sve više okreće kreditiranju malih poduzetnika i obrtnika te štednji građana, dodajući da se stabilizirala razina štednje koja čini 51 posto bilance banke. Također je rečeno da je za devet ovogodišnjih mjeseci razina depozita povećana za 100 milijuna kuna. Izražena je nada da će Karlovačka banka biti ponovno respektabilna regionalna banka koja želi otvaranje i prema susjednim županijama. Govorilo se i o aktivnostima oko izbora strateškog partnera za, kako je rečeno, neophodnu dokapitalizaciju banke u visini 21 milijun njemačkih maraka. Cvitešić je izjavila da postoji zanimanje banaka iz Italije, Austrije i Njemačke, te da će se o strateškom partneru za dokapitalizaciju odlučiti do polovice 2001. Demantirala je glasine da će Karlovačka banka biti pripojena Zagrebačkoj banci ili da je za njezinu dokapitalizaciju zainteresirana Lukšić Grupa, odnosno Androniko Lukšić, većinski vlasnik Karlovačke pivovare. WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA - 17.600 UGOVORA O ŠTEDNJI Wuestenrot stambena štedionica d.d. do sada je zaključila 17.600 ugovora o stambenoj štednji s ukupnom ugovornom svotom od 974 milijuna kuna. Očekuje se da će do kraja ovog mjeseca ugovorna svota premašiti milijardu kuna, a ovih dana dodijelit će se i prvi krediti. Izvijestili su to predstavnici Wuestenrot stambene štedionice, koja ima 30 postotni udio među hrvatskim stambenim štedionicama. Ujedno su istaknuli važnost izmjena Zakona o stambenoj štednji, o kojima se upravo raspravlja u Saboru, za daljnje jačanje stambene štednje i stambenog kreditiranja u Hrvatskoj. Stambene su štediše po osnovu ugovora o štednji u ovoj štedionici do sada uplatile 68 milijuna kuna. Krajem rujna, nakon dvogodišnje štednje, uvjete za dobivanje stambenih kredita ispunio je 41 štediša, sa ukupnom ugovornom svotom od 1,6 milijuna kuna. INTERCREDIT:SOLVENTNOST ISPITANIH TVRTKI I U RUJNU LOŠA Prosječna ocjena solventnosti (financijske situacije) ispitanih hrvatskih tvrtki i u rujnu i dalje je loša i iznosila je 413,8272 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Ocjena solventnosti u rujnu lošija je za 8,0534 boda od one za kolovoz. Samo je jedna kategorija prešla zadovoljavajući prag (399 bodova i manje) i to uslužne tvrtke sa ocjenom 394,7619 bodova, dok su državna poduzeća i dalje najslabija, sa 470,0000 bodova. Dijeleći poduzeća prema veličini, najbolju ocjenu dobila su mala poduzeća 407,4648 bodova, a slijede srednja sa 409,5652 boda, a nalošije su velike tvrtke sa 410,5128 bodova. Promatrajući pak tvrtke po vlasničkoj strukturi najbolje su ocijenjena privatna poduzeća i to sa 409,7802 bodova. Na drugom mjestu su tvrtke u mješovitom vlasništvu sa 430,8235 bodova, a najlošija su državna poduzeća s 470,0000 bodova. Dijeleći tvrtke prema djelatnosti, najbolje su u rujnu, po Intercreditovom izvješću, ocijenjena uslužna poduzeća (sa 394,7619 bodova). Slijede ih trgovačka poduzeća sa 412,0930 bodova, dok su najlošiju ocijenu za prošli mjesec dobile proizvodne trtke sa 418,8235 bodova. Najviše je narudžbi za izradu boniteta u rujnu Intercredit zaprimio iz Njemačke, 27,4 posto. Slijede francuski naručitelji na koje otpada 22,7 posto, na austrijske naručitelje odnosi se 22,2 posto, dok su hrvatski naručitelji znatno poboljšali prošlomjesčni nivo, tj. na nih se odnosi 15,4 posto. Što se tiče naplate dugovanja putem Intercredita Zagreb, u rujnu su se, nakon sezone godišnjih odmora, aktivnosti intenzivirale. Uz "zamrznuta" ljetna nepodmirena dugovanja, javila su se nova, dodatno otežavajući likvidnost većine dužnika. Dijeleći dužnike prema djelatnosti, u Intercreditu najviše predmeta vode protiv poduzeća trgovačke djelatnosti, 51,15 posto. Nakon njih slijede proizvodne tvrtke protiv kojih se vodi 34,63 posto predmeta, dok su najsolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpada 14,22 posto slučajeva. Prema ukupnom iznosu dugovanja na tvrtke iz trgovačke djelatnosti odnosi se 53,11 posto ukupnog iznosa, na proizvodne tvrtke 40,67 posto, a na uslužne tvrtke 5,22 posto ukupnog iznosa. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA U ZADRU X. KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE Ovogodišnja jubilarna, deseta godišnja konferencija Zagrebačke burze bavit će se temama vezanim za najnovija događanja i trendove na europskoj financijskoj sceni, mogućnostima i ekonomiji "cross- border" trgovine, otvorenim pitanjima hrvatskog tržišta kapitala i cjelokupnog financijskog sustava. Deseta konferencija Zagrebačke burze održava se od 26. do 29. listopada u Zadru, a organizatori očekuju između 100 i 150 sudionika. U radu konferencije sudjelovat će i ugledni financijski stručnjaci iz inozemstva, među kojima i bivši glavni tajnik Federacije Europskih burzi Jean-Pierre Paelinck, a očekuje se i dolazak hrvatskog ministra financija Mate Crkvenca, uglednih domaćih financijskih stručnjaka, direktora banaka, brokera i pravnika. U petak, 27. listopada govorit će se o dvije tematske cjeline - promjenama što ih donose internacionalizacija i globalizacija, te Hrvatskoj i predstojećim izazovima. Posebno će pritom biti riječi o promjenama na europskoj financijskoj mapi, problemima i ekonomiji "cross-border" trgovine vrijednosnim papirima, cybermoney financijskim prijevarama i pranju novca, regionalnim perspektivama i ulozi Southeast Europe Equity Fund-a, mogućnostima i preprekama ulaganja u Hrvatsku, pitanjima hrvatskog financijskog sustava povezano sa članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i drugim asocijacijama. Dvodnevna će konferencija završiti u subotu, 28. listopada, okruglim stolom "Kako pokrenuti rast i razvoj hrvatskog financijskog sustava". PRVA DRAŽBA ZA POKRIĆE KAPITALNIH IZDATAKA Prva u nizu dražbi u okviru projekta prodaje dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo održana je prošloga petka putem elektronskog sustava trgovanja Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Kao opunomoćenik Ministarstva dražbu je pripremila brokerska kuća ZB Brokeri d.o.o. Od ponuđenih udjela u 39 društava (ukupne nominalne vrijednosti 177,9 milijuna kuna) prodano je 17 udjela, dok će se za jedan udjel dražba nastaviti u ponedjeljak. Ukupna nominalna vrijednost prodanih udjela je 42,6 milijuna kuna za što je plaćeno 12,00 milijuna kuna Prava, izvijestili su ZB Brokeri. Od 18 društava koja će kroz dražbu promijeniti vlasnika za čak devet društava bilo je više zainteresiranih kupaca, što je dražbu učinilo vrlo interesantnom i dinamičnom. Zbog toga su i konačne cijene za tih devet društava osjetno više od početnih 25 posto nominalne vrijednosti (čak i do najviših 64 posto). Predviđeni termin sljedeće dražbe je petak, 10. studenoga ove godine. NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE 176,6 TISUĆA KUNA PROMETA Na javnoj dražbi Zagrebačke burze u četvrtak je ostvareno 176,6 tisuća kuna prometa ili 45,9 tisuća njemačkih maraka, objavila je Burza. Iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za gotovinu prodane su dionice i udjeli u sedam trgovačkih društava. Paket od 99 dionica zagrebačke tvrtke Nova ortopedija d.d. prodan je za 38,1 tisuću kuna, a transakciju je obavila brokerska tvrtka Prva generacija. Ista brokerska kuća kupila je paket od 1,38 posto udjela Veterinarske Stanice Virovitica d.o.o. po cijeni od 11,2 tisuće kuna. Vrijednost paketa od jedne dionice zagrebačkog Inženjerskog biroa d.d. iznosila je 1,8 tisuća kuna, a posao je obavila brokerska tvrtka Dalbank vrijednosnice. Za 23,2 tisuće kuna prodan je paket od 232 dionice Veterinarske stanice Benkovac d.d.,a transakciju je obavila također brokerska tvrtka Dalbank vrijednosnice. Paket od 1,92 posto udjela bjelovarske Veterinarske stanice B.Špalj d.o.o. kupila je brokerska kuća PBZ Kapital po cijeni od 71,9 tisuća kuna, dok je paket od 48 dionica tvrtke Jedinstvo d.d. iz Labina kupila brokerska kuća Investco vrijednosnice po cijeni od 18,5 tisuća kuna. Vrijednost paketa od 40 dionica tvrtke Vitis d.d. iz Virovitice iznosila je 12 tisuća kuna, a transakciju je obavila brokerska tvrtka Raiffeisen vrijednosnice d.o.o. Za 1,92 posto udjela u Veterinarskoj stanici Branko Špalj iz Bjelovara bilo je više zainteresiranih kupaca pa je otvoreno dražbovno nadmetanje. Tijekom nadmetanja cijena ponuđenog udjela porasla je sa početnih 51.323 kuna na 71.859 kuna (korak podizanja cijene bio je pet posto). NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 23.-26. listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 101,00* - 15.305.248 2. Zagrebačka banka 0 1.390,00 -2,86 7.032.449 3. Pliva 465,05 6,66 1.069.939 4. Riječka banka 123,50 0,41 488.891 5. Podravka 127,00 -5,22 413.618 6. Dalmatinska banka 260,00 1,56 296.436 7. Kraš 186,00 3,33 80.943 8. Riviera 75,00 15,38 50.218 9. Istraturist 40,00 13,96 14.919 10. Jadranturist 39,70 10,28 9.851 UKUPAN PROMET -50,20 24.774.988 Vrijednost indeksa CROBEX 3,65 851 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 23.- 26. listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. RHMJ -A -A 38,70* - 591.686 2. Tankerska plovidba 100,00 -9,09 412.980 3. PIF Dom 16,01 -0,87 356.457 4. PIF Pleter 10,75 1,32 334.740 5. PIF Središnji nacionalni 16,77 -1,35 311.579 6. PIF Slavonski 8,40 0,59 305.642 7. PIF Velebit 13,56 -1,38 300.636 8. Ericsson - Tesla 165,00 -2,94 254.890 9. Ratarstvo Ugljara 15,50 -22,50 195.920 10. PIF Expandia 17,76 -1,11 69.235 UKUPAN PROMET -49,66 3.209.624 Vrijednost indeksa VIN -1,16 342 *pravo na dodjelu dionica iz portfelja HFP-a radi pokrića kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 19. - 26. listopada 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 19. X. 18.000.000 17.000.000 3,03 108.295.000 20. X. 8.900.000 8.900.000 4,24 74.395.000 23. X. 25.000.000 25.000.000 3,07 45.954.000 24. X. 11.640.000 11.640.000 3,54 62.095.000 25. X. 3.200.000 3.200.000 5,13 66.445.000 26. X. 16.340.000 16.340.000 3,71 - Dnevni prosjek 13.846.000 13.680.000 3,78 71.436.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 24.10. Min. financija 42 dana 347.500.000 6,70% 24.10. Min. financija 91 dan 94.600.000 7,50% 24.10. Min. financija 182 dana 41.000.000 8,20% 25.10. HNB 35 dana 421.000.000 6,65% 25.10. HNB 91 dan 125.000.000 7,00% 25.10. HNB 182 dan 90.000.000 7,70% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 24.10. - 2.760.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 25.10. - 2.873.000.000 kn 5. TVRTKE ČOVIĆ NAJAVLJUJE NOVE PROJEKTE "PLIVE" "Pliva" u razvoju ima devet projekata među kojima je i jedan s tržišnim potencijalom od 600 milijuna do jedne milijarde američkih dolara, izjavio je u razgovoru za slovenski poslovni list "Finance" predsjednik uprave "Plive" Željko Čović. U razgovoru vođenom prilikom sudjelovanje na međunarodnoj poslovnoj konferenciji na Bledu, on je rekao kako su već tri od devet istraživačkih projekata u fazi kliničkih ispitivanja. Najviše se očekuje od projekta s radnim naslovom thrombopoietin-like peptid koji je u najvišoj fazi priprema, dodao je Čović. Klinički pokusi s tim lijekom počet će još ove godine, a najprije će biti prezentiran na američkom tržištu. Tržište SAD važno je ne samo zbog svoje veličine nego i zbog referenci koje donosi američka registracija na drugim tržištima, pojasnio je Čović, a u spomenutim projektima može se naći i nasljednik svjetski afirmiranog sumameda. NOVOSTI U PEJDŽING MREŽI HT-A Hrvatski telekom (HT) najavio je ovoga tjedna novosti u svojoj pejdžing mreži. To su povećanje broja znakova poruke, povezivanje pejdžing mreže s Internetom, uvođenje voice maila, informacijskih servisa i unaprijeđenj WAP usluge. Ivana Veselica, voditeljica Odjela za upravljanje i optimizaciju Bip mreže (pejdžing mreže HT- a) izvijestila je kako HT povećava maksimalni broj znakova koji čine poruku upućenu na pager na 1000. Također, HT uskoro uvodi mogućnost preusmjeravanja e-mail poruke na pager, a planira i proširenje SMS usluge na pejdžing mrežu, te korišenje glasovnih poruka (voice mail), kakve već postoje na Cronetu. Na pejdžing mreži HT-a bi se, najavila je Veselica, trebali pojaviti informacijski servisi u obliku kratkih obavijesti o stanju na cestama, tečaju, poslovnih informacija i sportskih rezultata. Pejdžing mreža HT-a, istaknula je Veselica, najjefinija je mobilna mreže u Hrvatskoj, a pokriva 92 posto teritorija RH. HT očekuje njeno širenje na bolničke, vatrogasne, vojne službe te na male poduzetnike. HT: DO KRAJA GODINE, SPECIFIKACIJA TELEFONSKIH RAČUNA Hrvatski telekom (HT) do kraja ove godine namjerava telefonskim pretplatnicima ispostavljati specificirane telefonske račune, najavio je ovoga tjedna na konferenciji za novinare glasnogovornik HT-a Marjan Jurleka. Izvijestio je i o povećanju broja korisnika Simpa GSM usluge na 200 tisuća, pa je, po njegovim riječima, to najbrže rastuća usluga u mobilnoj telefoniji. Povećenje broja korisnika bilježi i ISDN, kojim se u Hrvatskoj trenutno služi 15 tisuća korisnika. VIP NET OTVORIO NOVE PROSTORIJE SLUŽBE ZA KORISNIKE I PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE Tvrtka VIP-NET GSM otvorila je, uz već postojeće, i nove prostorije Službe za korisnike u industrijskoj zoni Zagreba na Žitnjaku. Rezultat je to pojačanog ulaganja u širenje brige o korisnicima u posljednjih godinu dana, rečeno je na ovotjednom svečanom otvaranju. Po riječima predsjednice Uprave VIP-NET GSM-a Tatjane Holjevac zadovoljan korisnik je osnova uspješnosti njihovog poslovanja, a djelatnici Službe za korisnike, za tu priliku posebo educirani, 365 dana godišnje, 24 sata dnevno kontaktiraju s zainteresiranim VIP korisnicima. Od otvorenja u srpnju 1999. do danas Služba za korisnike VIPneta primila je oko 3,5 milijuna poziva, a povećao se i broj zaposlenih na oko 140 djelatnika.U nove prostorije odnosno drugu fazu rekonstrukcije i opremanja Službe za korisnike uloženo je oko osam milijuna DEM, radovi su trajali oko 10 mjeseci, a po projektantskim zamislima Projekt Studia Send iz Zagreba.VIP-NET GSM danas je predstavio i tri nova proizvoda među kojima je VIP.imenik od sada dostupan i putem VIP.tekstualnih poruka. Kao rezultat humanitarnih aktivnosti VIP Net je u suradnji sa Savezom gluhih i nagluhih osoba Hrvatske priredio i posebnu ponudu mobilnih telefona s vibracijskim i svjetlosnim signalima koje će osobe oštećenog sluha moći kupiti s 15 posto popusta. Novost u ponudi je i mogućnost kupovine VIPme bonova od 0 do 24 sata na 80 bankomata Raiffeisen banke u cijeloj Hrvatskoj. PODRAVKA U SUBOTU OTVARA NOVU TVORNICU U POLJSKOJ Koprivnička prehrambena industrija Podravka otvorit će službeno u subotu, 28. listopada, svoju novu tvornicu vegete, juha, i desertnih praškastih proizvoda u Poljskoj, u slobodnoj ekonomskoj zoni Kostrzyne. Riječ je o investiciji od 32 milijuna njemačkih maraka. Iz Podravke je najavljeno da će na svečanosti otvaranja biti hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski. Poljska je najvažnije Podravkino strano tržište na kojem se prodaje najveća količina vegete i ostvaruje najveći prihod od njene prodaje unatoč visokim carinama i poreznim opterećenjima. Istraživanja tržišta prije nekoliko godina pokazalo je da potencijal toga tržišta ipak nije u potpunosti iskorišten. Stoga je poslovodstvo odlučilo investirati u lokalnu proizvodnju kako bi se izbjeglo plaćanje visokih carinskih i ostalih uvoznih pristojbi te tako povećala konkurentnost i profitabilnost. Slobodna ekonomska zona pokraj grada Kostrzyna, nedaleko od poljsko-njemačke granice, odabrana je zbog izvrsne zemljopisne lokacije (blizina zapadnoeuropskog tržišta), dobro razvijene infrastrukture i blizine glavnih sirovinskih izvora za proizvodnju, pojašnjavaju u Podravci. Uz to, kažu u Podravci, porezne olakšice koje je poljska vlada ponudila investitorima u slobodnoj ekonomskoj zoni također su utjecali na Podravkinu odluku o gradnji tvornice u Poljskoj. Naime, kako je Podravkina investicija veća od milijun eura i zapošljava više od 50 radnika, što su uvjeti porezne olakšice, u desetogodišnjem razdoblju bit će oslobođena od poreza na dobit, dok će plaćati 50 posto poreza na dobit u narednom razdoblju.Nova Podravkina tvornica prostire se na 11.000 četvornih metra, zapošljavat će 180 radnika, a njezina je gradnja započela u srpnju prošle godine. Sam kompleks sastoji se od sedam međusobno povezanih jedinica, a s tehnološkog aspekta tvornica ima modernu kompjuteriziranu proizvodnju bez štetnog utjecaja na okoliš. U realizaciji tvrtkine strategije daljnjeg razvoja i jačanja na tržištima zemalja srednje i istočne Europe te prodora na tržišta zemalja EU-a, nova tvornica će imati važnu ulogu, drže u Podravci. NOVI GENERALNI DIREKTOR HŽ-A MARIJAN DREMPETIĆ Skupština Hrvatskih željeznica (HŽ) razriješila je u ponedjeljak dosadašnju dvočlanu Upravu HŽ-a - Dragutina Šubata i Zlatka Dokazu te imenovala novu, četveročlanu Upravu. Novi predsjednik Uprave odnosno glavni direktor HŽ-a je Marijan Drempetić, dosadašnji direktor TŽV-a "Gredelj", izvjestili su iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Skupština, koju, prema Zakonu o HŽ-u, predstavlja ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, razriješila je dosadašnjeg člana Nadzornog odbora Mladena Poznića, te za novog člana imenovala Nikolu Kancijana, pomoćnika ministra za željeznički promet. Za člana Uprave zaduženog za vuču i željeznička vozila imenovan je Damir Tot, a za člana Uprave zaduženog za infrastrukturu Dražen Ratković. Zamjenikom predsjednika Uprave HŽ-a, koji je ujedno zadužen i za komercijalu, odnosno za teretni i putnički promet imenovan je, Davor Žmegač, koji na dužnost stupa 20. studnog ove godine. ZBOG NEDOSTATKA NAFTE REDUKCIJA NEKIH VLAKOVA Zbog kroničnog nedostatka nafte, uzrokovane INA-nom isporukom ispod dnevnih potreba, Hrvatske željeznice (HŽ) prisiljene su reducirati neke putničke i teretne vlakove. Radi nedostatka nafte otkazana su u ponedjeljak tri putnička vlaka iz smjera Zagreba prema Varaždinu, te tri vlaka iz smjera Varaždina prema Zagrebu. Budući da će zbog velikih HŽ-ovih dugovanja INA-i od 230 milijuna kuna isporuka nafte i dalje biti manja od dnevnih potreba, može se očekivati nastavak poremećaja u putničkom prometu. Uprava HŽ-a čini sve što može da osigura dnevne potrebe nafte koje su povećane zbog početka sezone grijanja i porasta teretnog prijevoza. U PAKRACU OTVORENA ZONA MALE PRIVREDE U Pakracu je u subotu otvorena "Zona male privrede" u koju su grad Pakrac i Europska komisija, preko njemačke organizacije Arbeiter Samariter Bund(ASB), uložili 6 milijuna i 200 tisuća kuna. Od ukupne je sume Pakrac osigurao 3,5 milijuna kuna, a 2,7 milijuna dala je Europska komisija. Na površini od 38 tisuća kvadratnih metara postavljena je kompletna infrastruktura, čime su stvoreni uvjeti za izgradnju obrtničkih i malih poduzetničkih radnji. Od ukupne površine, 28 tisuća kvadratnih metara namijenjeno je obrtnicima i malim poduzetnicima, a 50 posto već su zakupili Pakračani. U Zoni male privrede bit će otvoreno stotinu novih radnih mjesta, a od nje Pakračani očekuju znatan doprinos u razvoju gospodarstva grada SKUPŠTINA "ANITE" BEZ RASPRAVE O VLASNIŠTVU U Vrsaru je u ponedjeljak iza zatvorenih vrata održana redovita godišnja skupština hotelsko-turističkog poduzeća "Anita" na kojoj se nije raspravljalo o informaciji opunomoćenika Državne agencije za sanaciju banaka Zdenka Tomčića, da je Lukšić grupa kupila 49,2 posto dionica "Anite" d.d. iz portfelja DAB-a, koju su toga dana prenijele dnevne novine i na koju je reagiraju IDS. Nakon završetka skupštine, odgovarajući na pitanje novinara, predsjednik Uprave "Anite" Jerko Žaja naglasio je kako se u IDS-ovu zahtjevu za privatizacijom "Anite" u korist malih dioničara zapravo krije namjera te stranke da smijeni Upravu i njega što potvrđuje, po njegovim riječima, "kako se politika i dalje miješa u gospodarstvo". Kako je rekao Žaja, Skupština je raspravljala o svim planiranim točkama dnevnoga reda, osim o prijedlogu izmjena i dopuna Statuta "Anite". Statutom se ublažavaju kriteriji vezani uz stručnu spremu potrebnu za obnašanje dužnosti predsjedniku Uprave, a taj je prijedlog, kako se doznaje, trebao sadašnjem predsjedniku Uprave Žaji omogućiti da preuzeme i sljedeći mandat upravljanja tom tvrtkom jer da mu ovaj istječe 31. listopada. Priopćenjem za javnost, u vezi s "Anitom", oglasio se saborski zastupnik i predsjednik Odbora za turizam Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora te glavni tajnik IDS-a Valter Drandić, koji je povodom najnovije transkacije u "Aniti" zatražio pismeno očitovanje ravnatelja Državne agencije za sanaciju banaka Marijana Filipovića i ministrice turizma Pave Župan-Rusković. Od njih traži da odgovore je li portfelj "Anite" d.d. Vrsar u vlasništvu DAB-a prodan grupaciji Lukšić te je li u pregovore bilo uključeno i Ministarstvo turizma. NOVI NATJEČAJ ZA HOTEL EXCELSIOR Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je raspisati novi javni natječaj za kupnju 86,07 posto dionica dubrovačkog Hotela Excelsior, po početnoj cijeni od 40 milijuna kuna, jer pristigle ponude nisu bile u skladu s uvjetima traženima u natječaju. Novi će se natječaj, odlučio je UO HFP-a, raspisati i za kupnju 41,6 posto dionica Karlovačke industrije obuće KIO, po početnoj cijeni od 392 tisuće kune (nešto više od dva posto nominale), jer na raspisani natječaj nije stigla ni jedna ponuda. Na treći poziv za kupnju 100 posto temeljnog kapitala udjela u društvu s ograničenom odgovornošću Istra-Genetski centar iz Buzeta, po početnoj cijeni od 2.486.530,00 kuna (10 posto nominalne cijene), stigla je jedna ponuda PPT-VELETRGOVINE iz Zagreba, koja je i prihvaćena. Ponuditelj pristaje traženu cijenu uplatiti u roku 7 dana, obvezao se deblokirati žiro račun i podmiriti dugove vjerovnicima u zemlji, te preuzeti obvezu vraćanja već potrošenog talijanskog kredita u visini od cca 3,5 milijuna DEM. Istodobno se obvezao da će u dovršenje objekta i pokretanje proizvodnje u slijedeće 2 godine uložiti 3 milijuna DEM, da će sve zaposlene zadržati u radnom odnosu uz dodatno školovanje i isplatiti im 13 zaostalih plaća, kao i da će u naredne 2 godine otvoriti 50 novih radnih mjesta pri čemu će na izradi projekta sudjelovati Univerzitet podunavskih zemalja te će stoga sva radna mjesta biti sukladna europskim standardima. Ujedno, očekuje se i značajan rast postojećih plaća kao i uključenje dvjestotinjak kooperanata na području Istre, Like i Dalmacije. Ponuditelj je također ponudio program razvoja poduzeća, te se obvezao uložiti kapital za dovršenje izgradnje Centra prema programu. Za kupnju 78,89 posto dionica Drvne industrije Vrbovsko ni drugi put nije bilo ponuda, pa se Vladi predlaže raspisivanje natječaja za prodaju tog udjela pod posebnim uvjetima. Dionice Šume dd iz Zagreba, zbog toga što na natječaj za kupnju 55,42 posto dionica po nominalnoj vrijednosti nije stigla ni jedna ponuda, ponudit će se na javnoj dražbi na Zagrebačkoj burzi s početnom cijenom od 11.306.520,00 kuna (40 posto diskonta) te s mogućnošću postupnog povišenja cijene. S obzirom na zaključke Koordinacije, kao i mišljenje i prijedlog Ministarstva gospodarstva, Upravni odbor HFP-a donio je odluku da HFP odobri pozajmicu od 1,2 milijuna kuna tvrtki Zelinka za financijsku konsolidaciju. Također, Upravni odbor donio je odluku da se ukupno vlasništvo društva iz portfelja HFP-a (91 posto) ponudi bez naknade gradskoj upravi Zeline i djelatnicima društva, u omjeru 50 prema 50 posto, priopćeno je iz HFP-a. NOVI V.D. PREDSJEDNIKA UPRAVE ATLASA ČILEANAC CICARELI Nadzorni odbor Atlasa d.d. razriješio je prošloga petka, na njegov zahtjev, dosadašnjeg v.d. predsjednika Uprave Tonka Kolendića, a na njegovo mjesto imenovao Javiera Alberta Hurtada Cicarelija. Novi v.d. predsjednika Uprave Atlasa, po struci magistar ekonomije, rođen je u Čileu, hrvatskog podrijetla (s otoka Brača). Tijekom dosadašnje karijere radio je kao predsjednik i manager brojnih kompanija u Južnoj Americi i Francuskoj, a bio je i savjetnik čileanskog ministra financija za proces privatizacije. Nadzorni odbor Atlasa d.d. izrazio je zadovoljstvo radom dosadašnjeg prvog čovjeka tvrtke te očekivanje nastavka pozitivnih trendova poslovanja Atlasa, izvijestili su iz Atlasa. MICROSOFT PREDSTAVIO NOVE PROIZVODE I POSLOVNU STRATEGIJU ZA VELIKE KORISNIKE U sklopu svjetske promocije tvrtka Microsoft Hrvatska je predstavila u srijedu novu generaciju hardvera, softvera i usluga kao i novu poslovnu strategiju Microsoft-a. Riječ je o Microsoft.NET strategiji kojom će se putem novih proizvoda, a u skladu s promjenama na globalnom tržištu koje je proizvela Internet ekonomija, ubrzati i poboljšati poslovna integracija računalnih tvrtki s kupcima, industrijskim partnerima i zaposlenicima. Novi proizvodi Microsoft-a tvrtkama nude poslovnu brzinu i spretnost nephodnu za bolje reagiranje na nove tržišne prilike i povećanje profitabilnosti, a posebno velikim korisnicima koji obrađuju i arhiviraju veliki broj važnih podataka. Upravo to mogu ponuditi predstavljenih novih osam "Microsoft.NET Enterprise Servera", među kojima je i najnoviji "Microsoft Mobile Information 2001. Server" namijenjen telekomunikacijskim tvrtkama za sigurno pružanje usluga pristupa podacima preko mobilnih uređaja. Po riječima direktora Microsoft Hrvatska Gorana Radmana u Hrvatskoj se povećava broj tvrtki kao i državnih institucija koje koriste Microsoftove usluge, među kojima je kao najveće izdvojio Zavod za platni promet, Podravku, Poreznu upravu, Ministarstvo financija i Privrednu banku Zagreb. Osim toga, Radman je naglasio povećanje prometa u Hrvatskoj u trećem kvartalu (lipanj-rujan) od 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kao i povećanje broja prodanih osobnih računala za 17 do 19 posto u odnosu na 1999. Tako će se do kraja godine, po procjenama iz Microsofta Hrvatska, u Hrvatskoj prodati oko 64 tisuće osobnih računala, na osnovu čega je Radman ocijenio "kako se tržište u Hrvatskoj oporavlja". GAVRILOVIĆ PREUZIMA SPLITSKU DALMA-MALOPRODAJU? Na natječaj za prodaju tvrtke "Dalma-Maloprodaja" pristiglo je šest ponuda, a najpovoljnija je ona petrinjske tvrtke "Gavrilović", objavio je u četvrtak Trgovački sud u Splitu. "Gavrilović" je za 15 atraktivnih prostora "Dalme-Maloprodaje" ponudio 4 milijuna DEM, uz obvezu da nitko od 120 zaposlenika ne ostane bez posla. Ako dođe do situacije da netko bude proglašen tehnološkim viškom, "Gavrilović" se obvezuje da će dati otpremninu od 20 tisuća DEM. Vrijednost prostora "Dalme-Maloprodaje" je procijenjena na 10 milijuna DEM. Predstavnik tvrtke "Gavrilović" iz Petrinje danas nije bio nazočan objavljivanju rezultata na Trgovačkom sudu tako da nije potvrđeno hoće li "Gavrilović" i definitivno preuzeti splitsku tvrtku. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA MISIJA MMF-A U ZAGREBU RADI FINANCIJSKOG SPORAZUMA S HRVATSKOM Misija Međunarodnog monetarnog fonda doputovala je četvrtak u Zagreb, gdje će sljedeća dva i pol tjedna voditi razgovore oko zaključenja novog financijskog sporazuma s Hrvatskom, priopćila je Hrvatska narodna banka. Misija, koju vodi Hans Flickenschield zadužen u MMF-u za Hrvatsku, u petak će razgovarati s predstavnicima Hrvatske narodne banke, a zatim i Ministarstva financija. Misija MMF-a susrest će se i s predstavnicima Vlade RH, relevantnih saborskih odbora, Ministarstva gospodarstva, Državne agencije za osiguranje štednih uloga, fondova zdravstva i mirovinskog osiguranja, Ministarstva zdravstva i Ministarstva za socijalna pitanja, značajnijih banaka, kao i drugih institucija koje mogu kompletirati sliku o aktualnim i očekivanim gospodarskim i socijalnim zbivanjima u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju. Pri kraju boravka predviđen je i susret s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. PRVI KRUG PREGOVORA O SLOBODNOJ TRGOVINI S EFTA-OM Prvi krug pregovora o Ugovoru o slobodnoj trgovini između Hrvatske i zemalja EFTA-a održat će se 26. i 27. listopada u Zagrebu, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. Tijekom plenarnog zasjedanja predviđeno je usuglašavanje teksta ugovora, dok će se na radnim skupinama dogovarati režimi trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima te carinski režim. Nakon što je 19. lipnja u Zuerichu potpisana Deklaracija o suradnji između Hrvatske i zemalja EFTA-e (gospodarske integracije koju čine Švicarska, Norveška, Island i Liechenstein, a usko je povezana s EU-om) institucionalni odnosi podižu se na višu razinu liberalizacijom međusobne trgovine. To je, ističu u Ministarstvu gospodarstva, važan element u ukupnoj strateškoj orijentaciji i politici ubrzanog uključivanja Hrvatske u europske integracije. HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO NA DALEKOM ISTOKU Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem boravit će od sutra do 30. listopada u službenom posjetu Socijalističkoj Republici Vijetnam, Kraljevini Tajland, Maleziji i Singapuru. Predviđen je niz razgovora s resornim ministrima tih zemalja te brojnim gospodarstvenicima i poslovnim udrugama. Kako se doznaje u Ministarstvu gospodarstva, u hrvatskom su izaslanstvu i predstavnici Končara, Ingre, Bilokalnika, Ine, Crosca, Korduna, Tanga, Montinga i Astre International. Za boravka u Vijetnamu trebao bi se potpisati i Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji između dviju zemalja, a posebna će pozornost biti posvećena mogućoj suradnji na području prometa, energetike, proizvodnje hrane, farmacije, brodogradnje te drvnoprerađivačke i elektroindustrije. Tajlandska je vlada osnovala poseban fond za razvitak pomorstva na Tajlandu, čime se otvaraju nove mogućnosti za izgradnju coast-guard čamaca. Hrvatsko će izaslanstvo ponuditi i korištenje hrvatskih luka i slobodnih zona kao mogućih proizvodnih i distributivnih centara za njihove robe namijenjene tržištima zemalja srednje i istočne Europe. Gospodarska suradnja Hrvatske i Malezije, smatraju u Ministarstvu gospodarstva, trebala bi se temeljiti na višim oblicima i dugoročnoj osnovi - zajedničkim ulaganjima, proizvodnim kooperacijama, barter aranžmanima i zajedničkim nastupima. Posebna je pritom uloga Malaysia Airlinesa. Industrija električnih strojeva i uređaja, elektronika, metalurgija i strojogradnja te kemijska i petrokemijska industrija, bit će u središtu razgovara hrvatskog izaslanstva u Singapuru. Luka Singapur je najveća kontejnerska luka na svijetu koja vezu s Europom obavlja preko sjevernoeuropskih luka, a ponudit će se mogućnosti korištenja kapaciteta Luke Rijeka. 7. SINDIKATI U "ĐURI ĐAKOVIĆU" ŠTRAJKA 300 RADNIKA Oko 180 radnika-metalaca tvornice "Prijenosnika i uređaja" slavonskobrodskog holdinga "Đuro Đaković" u utorak je štrajkalo drugi dan zbog kašnjenja isplate plaće za kolovoz i troškova prijevoza za listopad ove godine. Predsjednik štrajkaškog odbora tvornice Franjo Trepšić kaže da nema nikakvih pomaka niti nakon razgovora s poslodavcem, koji je obećao da bi plaća za kolovoz mogla biti isplaćena do kraja ovoga tjedna. Međutim, radnici su ostali dosljedni u svojim zahtjevima da bez plaće neće nastaviti posao, pa se štrajk nastavlja sve do ispunjenja zahtjeva. Dodao je kako bi trebali dobiti već i rujansku plaću, pa će i nju zatražiti za petnaestak dana. Od 16. listopada u štrajku je i oko 120 radnika- metalaca zaposlenih u "Bešavnim bocama" d.o.o. "Đure Đakovića". Oni zahtijevaju od poslodavca poštivanje kolektivnog ugovora i isplatu trećine zaostale plaće za lipanj, plaću za kolovoz i troškove prijevoza za rujan ove godine. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI KONFERENCIJA "INTERNETIZACIJA HRVATSKE:IZAZOV SADŠNJOSTI- RJEŠENJA BUDUĆNOSTI" Konferencija pod nazivom "Internetizacija Hrvatske: Izazov sadašnjosti-rješenja budućnosti", koju je organizirala tvrtka Ericsson Nikola Tesla, okupila je u srijedu mnogobrojne stručnjake vezane uz taj segment poslovanja u Hrvatskoj. Između ostaloga govorilo se o značaju, stanju i planovima informatizacije i internetizacije Hrvatske, kao i o Vladinoj strategiji razvitka Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". Hrvatska u informatizaciji zaostaje za mnogim razvijenim zemljama, ali i zemljama u tranziciji, istaknuo je član Radne skupine Predsjednika Republike za strategiju informatizacije Hrvatske Zdravko Krakar, napominjući kako Internet u Hrvatskoj koristi manje od deset posto stanovništva. Stoga, naglasio je, Hrvatska mora hitno donijeti svoje temeljne e-dokumente jer je upravo informacijsko- komunikacijska tehnologija (ICT) pokretačka sila gospodarstva zemlje. Presudnu odgovornost u procesu informatizacije Hrvatske moraju imati najviše državne institucije, zaključio je Krakar, podsjetivši kako je projekt Strategije razvitka Hrvatske pokrenut još na proljeće od strane Vlade. O budućnosti Hrvatskog Telekoma (HT) govorio je predsjednik Uprave Ivica Mudrinić, naglasivši kako je misija HT-a ostati dominantnim telekomunikacijskim operaterom u Hrvatskoj te postati vodeći operater u široj regiji. HiNet, kao sastavni dio HT-a, već danas pokriva više od 80 posto hrvatskog Internet tržišta, a u planu ima daljnje povećanje baze korisnika te razvijanje dodatnih usluga. U svijetu mobilnih komunikacija predviđa se da će mobilni Internet u naredne tri godine dosegnuti 350 milijuna korisnika, kazala je Tatjana Holjevac, predsjednica Uprave VIPnet GSM-a. Hrvatska, ima prednosti koje treba iskoristiti, prije svega prisutnost jakih međunarodnih telekom kompanija, ljudski potencijal i nužno ubrzanje procesa deregulacije, kazala je. Sudionici skupa suglasili su se kako država mora biti inicijator radikalnog zaokreta ka informatizaciji društva, vodeći pritom računa o ljudima kao osnovnom resursu razvoja.Posebno je bilo riječi o suvremenim telekomunikacijskim rješenjima, među kojima je i primjena Internet kioska-novog proizvoda Ericsson Nikole Tesle.