KOLIKO ZARAĐUJU BANKE NA KREDITIRANJU GRAĐANA

KOLIKO ZARAĐUJU BANKE NA KREDITIRANJU GRAĐANA Za razliku od većine ostalih kamatnih stopa poslovnih banaka koje u posljednje vrijeme bilježe osjetna smanjenja, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu (a 97 posto novoodobrenih su tzv. dozvoljeni minusi po tekućim računima) još je uvijek na razini oko 20,7 posto. Ako se to usporedi s prosječnim kamatnom stopom na tekuće i žiro račune koja je u kolovozu bila na razini od 1,8 posto, vidljivo je koliko banke zarađuju na kreditiranju građana, primjećuje se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Kamatne stope poslovnih banaka i po podacima za kolovoz, nastavljaju padati. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u odnosu na početak godine spuštena za 5,4 postotna boda, dok je prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom smanjena za 1,5 postotnih bodova. Dugoročna kamatna stopa je prilično stabilna na razini od 10,8 posto. Iz središnje banke napominju kako je najvažnije zabilježiti veliki pad kamatnih stopa na kratkoročne kredite poduzećima. Prosječna je kamatna stopa u kolovozu iznosila 6,0 posto, što je do sada uvjerljivo najniža zabilježena razina i potpuno je u skladu s najavama iz banaka od prije nekoliko mjeseci, ističe se u Biltenu HNB-a. Pasivne se pak kamatne stope u kolovozu nisu spuštale na niže razine od srpanjskih, čak su i malo povećane, što, kako zabiljučuju u središnjoj banci, može biti i posljedica povećanja udjela oročenih depozita s višim kamatnim stopama. Kao rezultat takvih kretanja kamatna marža banaka se smanjuje i pada ispod 7 postotnih bodova. Međutim, kako primjećuju iz središnje banke, jedna pojava kod aktivnih stopa poslovnih banaka ipak nije u skladu s ostalim kretanjima. Usprkos padu svih ostalih aktivnih kamatnih stopa i stalnom smanjivanju pasivnih kamatnih stopa, a pogotovo na transakcijske i depozite po viđenju, prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovnišvu, a to su u velikoj većini dozvoljeni minusi po tekući računima, ne bilježi takve promjene i dalje je na razini većoj od 20 posto. Kraditni plasmani banaka pak, usprkos visokoj likvidnosti bankarskog sektora i opadajućim kamatnim stopama, i dalje stagniraju. Bilježi se, doduše, blagi rast kredita stanovništvu, ali je on u ukupnom zbroju poništen jedanko intenzivnim smanjenjem kredita poduzećima. Takva stagnacija plasmana prisutna je već više od godine dana. Plasmani banaka privatnom sektoru krajem ovogodišnjeg kolovoza iznosili su 57,9 milijardi kuna.