NOVOSTI U OPOREZIVANJU DOHOTKA, UVOĐENJE ISKAZA O IMOVINI

NOVOSTI U OPOREZIVANJU DOHOTKA, UVOĐENJE ISKAZA O IMOVINI Imate li nekretnine ukupno vrijedne više od milijun kuna, automobil koji vas je koštao više od 200 tisuća kuna, dionice, štednju ili imovinu, kao npr. umjetnine, vrijedne više od 300 tisuća kuna? Kojim ste ih novcem kupili, jeste li na taj prihod uredno platili porez? Ta bi vam pitanja uskoro mogla postaviti Porezna uprava, odnosno vi biste joj to trebali uredno prijaviti i dokazati da ste na to uredno platili porez. Precizira se to, naime, jednom od odredbi novog zakonskog prijedloga o porezu na dohodak kojega je Vlada jučer uputila u prvo saborsko čitanje. A ta odredba zadužuje Poreznu upravu da uspoređuje prijavljene podatke o dohotku s podatcima o nabavi i posjedovanju imovine. Da bi se to osiguralo svi s imovinom vrijednost veće od spomenutih iznosa to bi, sa stanjem na 31. prosinca 2000., trebali do 28. veljače 2001. prijaviti Poreznoj upravi. U slučaju da obveznik za tu imovinu nema pokrića u deklariranim prihodima razlika bi se oporezovala kao dohodak. Uvođenje iskaza o imovini jedna je od najvećih novina zakonskog prijedloga o porezu na dohodak, čiji će se točan sadržaj ipak znati tek nakon dva saborska čitanja. Vlada novim zakonskim tekstom predlaže i uvođenje triju stopa poreza na dohodak. Sada se dohodak oporezuje stopama od 20 i 35 posto, a Vladin je prijedlog tri stope - 15, 25 i 35 posto. Najniža stopa ide na ruku onima s nižim dohotkom - sa 15 posto oporezivao bi se dohodak u iznosima od porezne osnovice (ukupni iznos ostvarenog dohotka umanjen za osobni odbitak koji bi i nadalje iznosio 1.250 kuna) do visine dvostrukog osobnog odbitka, znači do mjesečnih 2.500 kuna, što je godišnje 30.000 kuna dohotka. Stopom od 25 posto oporezivali bi se iznosi mjesečno od 2.500 do 7.250 kuna, odnosno godišnje od 30 do 87 tisuća kuna. Sve iznad 7.250 kuna mjesečno, ili godišnje 87.000 kuna, podlijegalo bi stopi od 35 posto. Porezna bi se pak osnovica proširila i osim primitaka po osnovi nesamostalnog rada (npr. plaća ili mirovina), samostalne djelatnosti (obrtnici, umjetnici, sportaši), imovinskih prava (namajnine, iznajmljivanje stanova) u nju bi ušli i primitci od kapitala, odnosno dividende, udjele u dobiti i kamate. No, ne odnosi se to na kamate od štednje u bankama ili štedionicama, kamate na državne vrijednosne papire. Oporezivale bi se lihvarske kamate uz koje fizičke osobe pozajmljuju drugima, ili kada se, da bi se izbjeglo plaćanje poreza, posuđuje vlastitim poduzećima, objašnjava ministar financija Mato Crkvenac. On najvažnijim novinama novih poreznih zakona označava oslobađanja i olakšice za novo zapošljavanje i donacije. Vlada, naime, predviđa da se npr. obrtniku koji zaposli novog radnika osnovica poreza na dohodak umanji za iznos plaće i doprinosa za novozaposlenog radnika i to u jednoj godini, a zaposli li invalida na tri godine. Osim toga, sve što donira kulturnim, športskim, humantiranim, znanstvenim i sličnim organizacijama, najviše do 2 posto ukupnih primitaka, takođe će mu umanjiti poreznu osnovicu. Pogodnost je za obveznike i ulaganje u dugotrajnu imovinu sa zaštitnom kamatom od 7 posto na kapital uložen u takvu imovinu. I sve sadašnje olakšice i oslobođenja (npr. za hrvatske ratne vojne invalide, područja posebne državne skrbi) unesena su u novi zakonski prijedlog i obveznicima su na jednom mjestu. Što će pak novine značiti za samog poreznog obveznika, odnosno za njegove plaće za sada je teško reći. U Ministarstvu financija procjenjuju da bi oko polovica zaposlenih, odnosno njegove plaće, potpali pod stopu od 15 posto, pa bi shodno time mogli računati na povećanje plaća. No, uz sniženje poreza na dohodak moglo bi ih dočekati povećanje ili uvođenje prireza. Naime, u reforni poreznog sustava Vlada će na sjednici u idući četvrtak predložiti i novi zakonski tekst o lokalnim porezima. A prema dosadašnjim najavama taj bi prijedlog omogućio svim gradovima i općinama, a ne kao sada samo onima s više od 40.000 stanovnika, da uvedu prirez. Dobar dio gradova i općina nema stoga prireza, pa bi njegovo uvođenje moglo anulirati manju stopu poreza na dohodak. S druge strane najveći prirez sada plaćaju građani Zagreba, a ne bude li se on mijenjao ipak bi dobar dio Zagrepčana mogao računati na povećanje plaća. Do kraja pak ove godine zakonske novine za obveznike ne bi značile praktično ništa, jer bi se novi zakon primjenjivao od 1. siječnja 2001. Pogodnosti bi se jedino mogle iskoristiti kod podnošenja godišnje prijave za ovu godinu koje se moraju podnijeti do konca veljače iduće godine. U tim bi se prijavama obveznici mogli pozvati na novi zakon i umanjenjiti svoju osnovice za radnike koje su zaposlili u ovoj godini, ili za nabavljenu opremu i darovanja. Obvezniku kojemu će se biti teško snaći u svim primicima, izdacima, oslobođenjima bit će najjednostavnije obratiti se poreznom savjetniku, za koje je Vlada također predložila zakondavnu regulativu. Oni bi trebali objasniti poreznom obvezniku što je i kako najbolje za njih, za to bi bili plaćeni, znači ostvarili bi dohodak, pa i sami potpali pod zakon o porezu na dohodak.