BUDIMPEŠTA, 19. listopada (Hina) - Hrvatska i Mađarska imaju gotovo idealne političke odnose koji mogu biti primjer bilateralne suradnje, a za poboljšanje gospodarskih odnosa rješenje treba prije svega naći Hrvatska, rekao je u
četvrtak u Budimpešti predsjednik Republike Stjepan Mesić na kraju dvodnevnog službenog posjeta Republici Mađarskoj. "Ako se može reći da neke dvije zemlje surađuju izvrsno, onda se to može reći za Mađarsku i Hrvatsku, jer mi nemamo ni jedno otvoreno političko pitanje", kazao je Mesić u izjavi za hrvatske novinare koji su pratili njegov posjet. Drugi je problem, naglasio je Mesić, što između Hrvatske i Mađarske nema dovoljno gospodarske suradnje, no to je, kako je rekao, "posljedica i naše regulative, odnosno našeg određenja u samoj Hrvatskoj". "Drugim riječima, mi se moramo strateški odlučiti o tome što želimo i ako je to razvoj proizvodnje i promocija izvoza, onda u funkciju razvoja moramo staviti i svoju monetarnu politiku", rekao je Mesić. Prema njegovim riječima upravo je to učinila Mađarska pa je zato nekoliko koraka ispred Hrvatske. "No to je naš problem koji ćemo sigurno riješiti kroz novu
BUDIMPEŠTA, 19. listopada (Hina) - Hrvatska i Mađarska imaju gotovo
idealne političke odnose koji mogu biti primjer bilateralne
suradnje, a za poboljšanje gospodarskih odnosa rješenje treba
prije svega naći Hrvatska, rekao je u četvrtak u Budimpešti
predsjednik Republike Stjepan Mesić na kraju dvodnevnog službenog
posjeta Republici Mađarskoj.
"Ako se može reći da neke dvije zemlje surađuju izvrsno, onda se to
može reći za Mađarsku i Hrvatsku, jer mi nemamo ni jedno otvoreno
političko pitanje", kazao je Mesić u izjavi za hrvatske novinare
koji su pratili njegov posjet.
Drugi je problem, naglasio je Mesić, što između Hrvatske i Mađarske
nema dovoljno gospodarske suradnje, no to je, kako je rekao,
"posljedica i naše regulative, odnosno našeg određenja u samoj
Hrvatskoj".
"Drugim riječima, mi se moramo strateški odlučiti o tome što želimo
i ako je to razvoj proizvodnje i promocija izvoza, onda u funkciju
razvoja moramo staviti i svoju monetarnu politiku", rekao je
Mesić.
Prema njegovim riječima upravo je to učinila Mađarska pa je zato
nekoliko koraka ispred Hrvatske.
"No to je naš problem koji ćemo sigurno riješiti kroz novu
strategiju razvoja Hrvatske", dodao je.
O svim drugim pitanjima Mesić je tijekom razgovora s najvišim
političkim dužnosnicima Republike Mađarske postigao punu
suglasnost, a osobito, podsjetio je, u procesu razvoja
infrastrukture - prije svega prometnica.
Pri tome se razgovaralo i o autocesti od Budimpešte preko Zagreba do
Rijeke i o autocesti od glavnog mađarskog grada pa do luke Ploče
a spomenuta je i potreba rekonstrukcije željeznice do mjere u kojoj
će ona postati "moderna prometnica".
Hrvatski je predsjednik rekao da se tijekom susreta razgovarao i o
luci Rijeka, naftovodu, plinovodu i drugim projektima od interesa
za obje zemlje i izrazio uvjerenje kako će suradnja između Hrvatske
i Mađarske i u buduće biti iznimno dobra.
U poslijepodnevnom dijelu drugog dana posjeta Budimpešti
predsjednik Mesić održao je predavanje "Hrvatska vanjska politika
u svjetlu najnovijih zbivanja u jugoistočnoj Europi" na
Sveučilištu Etvos Lorand.
U predavanju je podsjetio na okolnosti raspada bivše Jugoslavije te
o velikim koracima kojima Hrvatska sada kreće u europsko
udruživanje nakon godina zaostajanja.
Također je rekao kako će Hrvatska sada sasvim drukčije djelovati u
regiji i promicati politiku europskog udruživanja koja će
"hrvatskom korpusu omogućiti opstanak i djelovanje u cijeloj
svojoj punini".
Neposredno prije odlaska hrvatsko izaslanstvo posjetilo je Dom
mađarske kulture, a prije toga Mesić je, kao prvi šef jedne države
od 1948., posjetio Dunavsku komisiju.
Dunavska komisija najstarija je europska međuvladina organizacija
osnovana 1856., a Hrvatska je njezinom članicom postala prošle
godine.
Komisija se sastoji od 11 zemalja čiji veleposlanici imaju sjedište
u Budimpešti.
S obzirom na prošlogodišnja događanja u Jugoslaviji i rušenje
mostova na Dunavu, EU je ove godine dodijelila 24 milijuna eura za
raščišćavanje Dunava što je 85 posto potrebne svote, dok će
preostalih 15 posto skupiti članice Komisije iz vlastitih ili
trećih izvora.
"Hrvatska veliko značenje pridaje Dunavu, ne samo zbog njegove
važnosti kao plovnog puta već i zbog činjenice da povezuje zemlje.
Dunavska komisija osobito je važna u trenucima kada otvaranje
plovnosti Dunava nije više daleko jer bez plovnog Dunava Hrvatska
ne može ništa učiniti oko Vukovara i Podunavlja", rekao je hrvatski
predsjednik u razgovoru s veleposlanicima Komisije u Budimpešti.
Hrvatsko izaslanstvo vraća se u Zagreb u četvrtak kasno navečer.
(Hina) dam maš