MAĐARSKA - USPJEŠNA TRANZICIJSKA ZEMLJA I DOBAR SUSJED RH

Piše: Damir Muštović BUDIMPEŠTA, 17. listopada (Hina) - Republika Mađarska, u kojoj predsjednik RH Stjepan Mesić od srijede boravi u dvodnevnom službenom posjetu, jedna je od najuspješnijih tranzicijskih zemalja i zemlja s kojom Hrvatska, od svih susjednih država, ima možda najbolje političke odnose.#L# U nepunih 11 godina Republike Mađarske - proglašene 23. listopada 1989., na 33. godišnjicu revolucije iz 1956., čime je prestala postojati komunistička NR Mađarska - ta je zemlja uspjela postati u punom smislu demokratska i pravna država tržišnog gospodarstva, koja uvažava sva prava nacionalnih zajednica i manjina. Mađarski narod demokraciju je odmah prihvatio i počeo upražnjavati, pa je na trima dosad održanim izborima u Republici Mađarskoj tri puta birao nove opcije. Na prvim slobodnim izborima, u proljeće 1990., vlast su osvojile stranke desnog usmjerenja, četiri godine poslije toga zamijenila ih je socijalno-liberalna koalicija, da bi u svibnju 1998. na parlamentarnim izborima ponovno pobijedila građanska koalicija desnog centra. Činjenica je, međutim, da su različite parlamentarne stranke postigle konsenzus oko najvažnijih gospodarskih interesa i vanjskopolitičkih prioriteta zemlje, pa je svaka vlast, neovisno o političkom uvjerenju, nastavljala raditi na korist Mađarske. Svima je prvi cilj bio što brže ostvarenje punog članstva u euro- atlantskim integracijama i razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama uz posebnu skrb za prava velike mađarske manjinske zajednice koja u njima živi. Takav razvoj Mađarsku je doveo do toga da je u ožujku 1999., uz Češku i Poljsku, postala punopravnom članicom Sjevernoatlantskog saveza, a također i predvodi prvi val zemalja koje bi trebale postati punopravnim članicama Europske unije već možda krajem 2002. ili početkom 2003. godine. Gospodarski su pokazatelji također zavidni: Mađarska već nekoliko godina bilježi gospodarski rast od oko 5 posto, godišnji prihod po glavi stanovnika je gotovo 5 tisuća američkih dolara, a vanjskotrgovinsku bilancu uz 25 milijardi dolara uvoza karakterizira čak 23 milijarde dolara izvoza mađarskih proizvoda, ponajviše strojeva i prehrambenih artikala. U tim vanjskotrgovinskim iznosima hrvatski je udio, nažalost, minimalan. Gospodarska razmjena s Mađarskom kreće se na oko 260 milijuna dolara, uz veliki nesrazmjer na štetu Hrvatske, jer je njezin izvoz u Mađarsku čak pet puta manji od uvoza. Obje zemlje već godinama prigodom susreta najviših političkih dužnosnika nastoje unaprijediti gospodarske odnose, a tako će biti i za posjeta predsjednika Mesića, o čemu svjedoči i njegov najavljeni razgovor s predstavnicima hrvatskih tvrtki koje djeluju u Mađarskoj. Prema mađarskim podacima, najvažniji hrvatski ulagači u tu zemlju su Agrokor, INA i Podravka. Politički su odnosi između Hrvatske i Mađarske izvrsni jer Budimpešta Zagreb shvaća kao važnog strateškog partnera i od samog nastanka hrvatske države pristupa mu izrazito prijateljski. U vrijeme kad Hrvatska nije imala idiličnu komunikaciju s međunarodnom zajednicom, mađarska je vlada zbog tog strateškog partnerstva nerijetko bila i izložena kritici sa Zapada, o čemu je prošle godine govorio i premijer Viktor Orban. U razgovoru za mađarsku televiziju Duna, koji je prenio i BBC, Orban je tada rekao kako "EU ima rezerve i prema sporazumu o slobodnoj trgovini koji je Mađarska potpisala s "Hrvatskom", ali i istaknuo kako Mađarska ne može slijediti tadašnju zajedničku politiku EU "držanja distance" prema Hrvatskoj, jer EU, za razliku od Mađarske, ne graniči s Hrvatskom. Zbog toga su, čak i u vrijeme najjače političke izolacije Hrvatske, kontakti između Budimpešte i Zagreba na najvišoj razini bili stalni i razmjerno česti, a nastavljeni su i nakon izbornih promjena u Hrvatskoj početkom godine, pa je u službenom posjetu Mađarskoj u svibnju već bio i hrvatski premijer Ivica Račan. Mađarska osobitu pozornost posvećuje pitanjima manjina, već i zbog činjenice da je izvan granica Mađarske, uslijed povijesnih okolnosti, ostalo živjeti više od 5 milijuna Mađara, što ih čini drugom po brojnosti manjinom u Europi poslije Roma te, poslije Židova, drugom najvećom dijasporom na svijetu. Iako je mađarska manjina u Hrvatskoj razmjerno mala (najviše Mađara izvan Mađarske živi u rumunjskoj pokrajini Transilvaniji), Mađarska je, kao i s drugim zemljama, i s Hrvatskom potpisala sporazum o međusobnoj zaštiti prava manjina, i to u travnju 1995. Hrvati su po brojnosti četvrta manjina u Mađarskoj, iza Roma, Nijemaca i Slovaka i procjenjuje se da ih je između 80 i 100 tisuća. Mađarski ustav jamči punu slobodu, jednakopravnost i pravo na uporabu materinjeg jezika svim nacionalnim manjinama, a osobitost zakonodavstva te zemlje, koja je prva u Europi još 60-ih godina prošlog stoljeća donijela Zakon o pravima manjina, je i postojanje tzv. manjinskih državnih samouprava, koje demokratskim putem biraju svoje predstavnike u mađarskoj vlasti sa zadaćom ostvarivanja što većeg stupnja kulturne autonomije pojedine manjinske zajednice. Tako je i krovna organizacija mađarskih Hrvata Hrvatska državna samouprava sa čijim će se predstavnicima tijekom boravka u Budimpešti susresti i predsjednik Mesić. U razgovoru s njima u svibnju je premijer Račan izjavio kako je hrvatska vlada zainteresirana da u kontaktima s mađarskom vladom zastupa interese hrvatske manjine, a najavio je i osnivanje posebne institucije koja bi se bavila autohtonom hrvatskom manjinom koja živi izvan Hrvatske. (Hina) dam ii