S. SIPOS: STRANE INVESTICIJE U HRVATSKOJ ZA KRPANJE PRORAČUNA

S. SIPOS: STRANE INVESTICIJE U HRVATSKOJ ZA KRPANJE PRORAČUNA ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Izravna strana ulaganja u Mađarskoj imaju veliki stvarni utjecaj, dok je u Hrvatskoj taj utjecaj marginalan. Zašto? Zato što je Hrvatska do sada izravna strana ulaganja upotrebljavala za krpanje rupa u proračunu, ocjenjuje voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Sandor Sipos.#L# Sipos je tu ocjenu izrekao na nedavnom predstavljanju UNCTAD-ova Svjetskog investicijskog izvješća 2000. "Prekogranična spajanja i preuzimanja poduzeća i razvoj", dajući zanimljivu usporedbu utjecaja stranih investicija u Mađarskoj i Hrvatskoj. U proteklih desetak godina u Mađarsku je ušlo oko 22 milijarde dolara izravnih stranih investicija, a u Hrvatsku od 1993. oko 4,3 milijarde dolara. Razlika je pak u tomu što se s tim investicijama Mađarska kompletno preokrenula. Hrvatska je, kaže Sipos, ta ulaganja upotrebljavala za održavanje postojeće, stare industrijske strukture, kupovala vrijeme do promjena. Nasuprot tome, izravna su ulaganja u Mađarskoj 'uništila' staru industrijsku strukturu i zamijenila je, a mađarsko je gospodarstvo postalo dio globalnog gospodarstva. Što se dogodilo i kako? Mađarska je, kaže Sipos, početkom '90-ih bila u katastrofalnom stanju s makroekonomskog stajališta, praktično je preko noći izgubila rusko i istočnoeuropsko tržište, industrija je opala za 60 posto. "Nikada se nije oporavila na stari način. Iz toga je izronila globalna ekonomija", objašnjava Sipos. Važne su pritom dvije godine - 1993. kada je Mađarska ohrabrila strane ulagače i donijela "drakonski" stečajni zakon po kojem je u stečaj otišlo 80.000 tvrtki, te 1995. kada je srezana javna potrošnja. To je središnja točka, prekretnica, kaže Sipos. Tajnu mađarskog uspjeha vidi u povećanju produktivnosti i padu realnih plaća (po jedinici proizvoda). Povećanje produktivnosti uvijek je bilo dvocifreno, iznad 10 posto, a u nekim godinama i više od 20 posto. Realne su pak plaće u padu i zato je mađarska proizvodnja izuzetno konkurentna i to se nalazi iza kalkulacija multinacionalnih kompanija koje su došle u Mađarsku. A u Hrvatskoj se, ističe Sipos, događalo upravo obrnuto - porast realnih plaća je dvocifren, a produktivnosti jednocifren. No, iako su plaće u Hrvatskoj još uvijek veće, ono što više nije isto je što mađarski radnici mogu kupiti za svoju plaću. Jer povećanje produktivnosti pojeftinjuje proizvod, a i bespoštedna je bitka multinacionalnih kompanija dovela do smanjenja cijena. Sipos za to iznosi jednostavan primjer - coca-cola je danas u Mađarskoj upola jefinija nego u Hrvatskoj. Strane su investicije Mađarskoj, uz modernizirano gospodarstvo, donijele stabilan rast BDP-a, koji se ove godine procjenjuje na 6 posto. Mađarski je BDP danas oko 50 milijardi dolara, a u Hrvatskoj je oko 19 milijardi dolara, kaže Sipos. Strane su investicije doprinijele i smanjenju nezaposlenosti, a u nekim područjima, npr. zapadnoj Mađarskoj, ističe Sipos, praktično više ni nema nezaposlenosti. Poseban je značaj stranih investicija u povećanju izvoza - prije deset godina mađarski je izvoz bio 7,5 milijardi dolara, hrvatski oko 4 milijarde, danas je mađarski izvoz 28 milijardi, a hrvatski i nadalje 4,5 do 4,7 milijardi dolara. "U Mađarskoj četiri grada pojedinačno izvoze više nego Hrvatska", oslikava Sipos. Na primjeru Mađarske, Sipos na kraju poručuje i Hrvatskoj - smanjenje javne potrošnje, preokret u produktivnosti i plaćama koje trebaju imati istu krivulju kao u Mađarskoj. Nevenka Brčić (Hina) bn ds