FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: "CRNI TJEDAN" TEHNOLOŠKOG SEKTORA NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA

NEW YORK/LONDON/TOKYO, 10. listopada (Hina/Reuters) - Središte zbivanja prošloga je tjedna na svim svjetskim burzama bio tehnološki sektor. Taj su sektor, naime, cijeli tjedan potresale najave loših poslovnih rezultata za prvih devet ovogodišnjih mjeseci mnogih najvećih svjetskih kompanija.
GS: "CRNI TJEDAN" TEHNOLOŠKOG SEKTORA NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA NEW YORK/LONDON/TOKYO, 10. listopada (Hina/Reuters) - Središte zbivanja prošloga je tjedna na svim svjetskim burzama bio tehnološki sektor. Taj su sektor, naime, cijeli tjedan potresale najave loših poslovnih rezultata za prvih devet ovogodišnjih mjeseci mnogih najvećih svjetskih kompanija.#L# Dok se početkom tjedna tržište još oporavljalo od nedavnih sličnih najava kompanija Apple, Intel i Kodak, listi su se pridružili i najveći svjetski proizvođač fotokopirne opreme Xerox, jedan od najvećih svjetskih proizvođača računala i računalne opreme, Dell Computers te softverski div Oracle. Jedina svjetla točka tehnološkog sektora bio je IBM, koji je najavio novu generaciju servera. Pad cijena Dell-ovih dionica poveo je za sobom pad gotovo svih dionica u sektoru, te pad Nasdaq indeksa za gotovo 21 posto od početka rujna, te za više od 33 posto od 10. ožujka, kada je bio na najvišoj povijesnoj razini. Takvo stanje Nasdaqa odrazilo se i na tehnološke sektore svih europskih i azijskih tržišta. Očekivana odluka Američke središnje banke da se kratkoročne kamatne stope u toj zemlji neće mijenjati, donesena u utorak, te njihovo upozorenje kako postoji stalna inflatorna opasnost, također nije poboljšala oslabljena tržišta. Tome se pridružila i Europska središnja banka (ECB) svojom posve neočekivanom odlukom o podizanju kamatnih stopa u eurozoni za 0,25 posto. Niz vijesti nastavljen je u petak objavom statističkih podataka o nezaposlenosti u SAD-u u rujnu, koja je pala na najnižu razinu unazad 30 godina, odnosno na vrlo niskih 3,9 posto (očekivalo se 4,1 posto). U tom je mjesecu, naime, umjesto očekivanih 232 tisuće, u industriji otvoreno 252 tisuće novih radnih mjesta. Taj je podatak ponovno svratio pozornost na Fed i na njihovo slijedeće zasjedanje. Potresan tjedan spustio je cijene većine američkih dionica na njihove najniže razine, i to ne samo u tehnološkom, već i u financijskom sektoru, koji je vrlo osjetljiv na kretanje kamatnih stopa. Među "gubitnicima" su bili divovi poput American Expressa i Citigroupa. Energetski sektor, na krilima promjenjivih cijena nafte, proveo je podjednako promjenjiv tjedan. Nešto bolji poslovni "okoliš" na tokijskoj burzi posljedica je kvartalnog poslovno izvješća te burze ("tankan") koje je pokazalo pozitivnu poslovnu klimu u zemlji, što je ojačalo sigurnost u japansko gospodarstvo. No, ni ono nije bilo dovoljno da poboljša tržište pogođeno događajima na američkim tržištima. Europski telekomunikacijski sektor dobio je još jedan udarac - finski Perlos, glavni proizvođač komponenata za razne telekomunikacijske tvrtke, poput Nokie i Ericssona, također je najavio slabe rezultate. Kretanje cijena pojedinačnih dionica, odrazio se i na većinu službenih indeksa svjetskih burzi. Dow Jones indeks pao je gotovo jedan posto, na 10.596 bodova, pariški CAC 1,23 posto, na 6.258 bodova, a frankfurtski DAX 0,18 posto, na 6.776 bodova. Ipak, londonski i tokijski indeksi zadržali su pozitivan trend: vrijednost prvog porasla je 2,14 posto, a drugog 1,57 posto. Posebno loše petodnevno razdoblje na tržištima novca, pak, imao je euro. Njegova je vrijednost u promatranom tjednu pala 1,57 posto, na razinu od 0,8682 američka dolara, iako su analitičari smatrali kako je 0,87 dolara kritična razina, na kojoj bi se mogla ponoviti intervencija središnjih banaka zemalja članica Skupine G7. Tome je padu ponajviše pridonijela spomenuta promjena kamatnih stopa u eurozoni. Naime, ta je odluka ECB-a produbila strahovanja o slabljenju gospodarskog rasta u toj regiji, te oslabila povjerenje u jedinstvenu europsku valutu. Američka je valuta, iako joj Fed-ova odluka nije pomogla, ipak imala relativno uspješan tjedan. Naspram japanske, njezina je vrijednost porasla za 0,50 posto, na 108,75 jena, a u odnosu na njemačku za 1,68 posto, na 2,2514 marke. U istom je postotku ojačala i naspram talijanske lire - na 2228,93 lire za jedan dolar. Nešto manjih 1,27 posto dolar je ojačao i naspram švicarskog franka - na 1,7492 franka. Najvećih 1,93 posto dolar je ojačao naspram britanske funte - za jednu funtu trebalo je izdvojiti 1,4456 dolara (1,4741 u ponedjeljak). (Hina) rub ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙