NEW YORK/LONDON/TOKYO, 10. listopada (Hina/Reuters) - Središte zbivanja prošloga je tjedna na svim svjetskim burzama bio tehnološki sektor. Taj su sektor, naime, cijeli tjedan potresale najave loših poslovnih rezultata za prvih devet
ovogodišnjih mjeseci mnogih najvećih svjetskih kompanija.
GS: "CRNI TJEDAN" TEHNOLOŠKOG SEKTORA NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 10. listopada (Hina/Reuters) - Središte
zbivanja prošloga je tjedna na svim svjetskim burzama bio
tehnološki sektor. Taj su sektor, naime, cijeli tjedan potresale
najave loših poslovnih rezultata za prvih devet ovogodišnjih
mjeseci mnogih najvećih svjetskih kompanija.#L#
Dok se početkom tjedna tržište još oporavljalo od nedavnih sličnih
najava kompanija Apple, Intel i Kodak, listi su se pridružili i
najveći svjetski proizvođač fotokopirne opreme Xerox, jedan od
najvećih svjetskih proizvođača računala i računalne opreme, Dell
Computers te softverski div Oracle. Jedina svjetla točka
tehnološkog sektora bio je IBM, koji je najavio novu generaciju
servera.
Pad cijena Dell-ovih dionica poveo je za sobom pad gotovo svih
dionica u sektoru, te pad Nasdaq indeksa za gotovo 21 posto od
početka rujna, te za više od 33 posto od 10. ožujka, kada je bio na
najvišoj povijesnoj razini. Takvo stanje Nasdaqa odrazilo se i na
tehnološke sektore svih europskih i azijskih tržišta.
Očekivana odluka Američke središnje banke da se kratkoročne
kamatne stope u toj zemlji neće mijenjati, donesena u utorak, te
njihovo upozorenje kako postoji stalna inflatorna opasnost,
također nije poboljšala oslabljena tržišta. Tome se pridružila i
Europska središnja banka (ECB) svojom posve neočekivanom odlukom o
podizanju kamatnih stopa u eurozoni za 0,25 posto.
Niz vijesti nastavljen je u petak objavom statističkih podataka o
nezaposlenosti u SAD-u u rujnu, koja je pala na najnižu razinu
unazad 30 godina, odnosno na vrlo niskih 3,9 posto (očekivalo se 4,1
posto). U tom je mjesecu, naime, umjesto očekivanih 232 tisuće, u
industriji otvoreno 252 tisuće novih radnih mjesta. Taj je podatak
ponovno svratio pozornost na Fed i na njihovo slijedeće
zasjedanje.
Potresan tjedan spustio je cijene većine američkih dionica na
njihove najniže razine, i to ne samo u tehnološkom, već i u
financijskom sektoru, koji je vrlo osjetljiv na kretanje kamatnih
stopa. Među "gubitnicima" su bili divovi poput American Expressa i
Citigroupa. Energetski sektor, na krilima promjenjivih cijena
nafte, proveo je podjednako promjenjiv tjedan.
Nešto bolji poslovni "okoliš" na tokijskoj burzi posljedica je
kvartalnog poslovno izvješća te burze ("tankan") koje je pokazalo
pozitivnu poslovnu klimu u zemlji, što je ojačalo sigurnost u
japansko gospodarstvo. No, ni ono nije bilo dovoljno da poboljša
tržište pogođeno događajima na američkim tržištima.
Europski telekomunikacijski sektor dobio je još jedan udarac -
finski Perlos, glavni proizvođač komponenata za razne
telekomunikacijske tvrtke, poput Nokie i Ericssona, također je
najavio slabe rezultate.
Kretanje cijena pojedinačnih dionica, odrazio se i na većinu
službenih indeksa svjetskih burzi. Dow Jones indeks pao je gotovo
jedan posto, na 10.596 bodova, pariški CAC 1,23 posto, na 6.258
bodova, a frankfurtski DAX 0,18 posto, na 6.776 bodova. Ipak,
londonski i tokijski indeksi zadržali su pozitivan trend:
vrijednost prvog porasla je 2,14 posto, a drugog 1,57 posto.
Posebno loše petodnevno razdoblje na tržištima novca, pak, imao je
euro. Njegova je vrijednost u promatranom tjednu pala 1,57 posto,
na razinu od 0,8682 američka dolara, iako su analitičari smatrali
kako je 0,87 dolara kritična razina, na kojoj bi se mogla ponoviti
intervencija središnjih banaka zemalja članica Skupine G7. Tome je
padu ponajviše pridonijela spomenuta promjena kamatnih stopa u
eurozoni. Naime, ta je odluka ECB-a produbila strahovanja o
slabljenju gospodarskog rasta u toj regiji, te oslabila povjerenje
u jedinstvenu europsku valutu.
Američka je valuta, iako joj Fed-ova odluka nije pomogla, ipak
imala relativno uspješan tjedan. Naspram japanske, njezina je
vrijednost porasla za 0,50 posto, na 108,75 jena, a u odnosu na
njemačku za 1,68 posto, na 2,2514 marke. U istom je postotku ojačala
i naspram talijanske lire - na 2228,93 lire za jedan dolar. Nešto
manjih 1,27 posto dolar je ojačao i naspram švicarskog franka - na
1,7492 franka. Najvećih 1,93 posto dolar je ojačao naspram
britanske funte - za jednu funtu trebalo je izdvojiti 1,4456 dolara
(1,4741 u ponedjeljak).
(Hina) rub ds