NEW YORK/LONDON/TOKIO, 26. rujna (Hina/Reuters) - Službeni indeksi svih europskih burzi prošloga su tjedna ponovo redom zabilježili pad. Posljedica je to smanjene aktivnosti opreznih ulagača čiji su optimizam ugasile visoke cijene
nafte, slabi euro i kompanijska upozorenja da će im zarade biti manje od očekivanih. Na njujorškoj se burzi službeni indeks Dow Jones oporavio krajem protekloga tjedna i porastao za 0,36 posto, na 10.847,37 bodova.
NEW YORK/LONDON/TOKIO, 26. rujna (Hina/Reuters) - Službeni indeksi
svih europskih burzi prošloga su tjedna ponovo redom zabilježili
pad. Posljedica je to smanjene aktivnosti opreznih ulagača čiji su
optimizam ugasile visoke cijene nafte, slabi euro i kompanijska
upozorenja da će im zarade biti manje od očekivanih. Na njujorškoj
se burzi službeni indeks Dow Jones oporavio krajem protekloga
tjedna i porastao za 0,36 posto, na 10.847,37 bodova.#L#
Tomu je prvenstveno pridonio umjereni pad cijene nafte s najviše
razine u posljednjih deset godina nakon odluke SAD-a da iz
vlastitih strateških naftnih rezervi pusti 30 milijuna barela
nafte kako bi potaknuli smanjenje njene cijene na svjetskom
tržištu. Porastu indeksa na Wall Streetu pridonio je i skromni rast
vrijednosti eura nakon zajedničke intervencije središnjih banaka u
Europi, Kanadi, SAD-u i Japanu koje nastoje spasiti jedinstvenu
europsku valutu. Stabilni euro mogao bi potaknuti europsko
gospodarstvo kao i američki izvoz koji je trpio zbog prejakog
dolara u odnosu na euro.
Takav razvoj događanja na samom kraju prošloga tjedna potaknuo je
analitičare na procjenu da će se obujam trgovanja i optimizam na
svjetskim burzama u ovom tjednu popraviti. Prepreka ostaju
kompanijska upozorenja o manjim zaradama od očekivanih, ali
analitičari ocjenjuju da bi prošli petak mogao označiti završetak
stalnih padova indeksa svjetskih burzi i početak zahuktavanja
jesenske utrke.
Ovoga tjedna očekuju se mnoge objave poslovnih rezultata američkih
kompanija kao i službeni podatci o rastu bruto domaćeg proizvoda
(BDP) SAD-a koji bi, kako se očekuje, trebao potvrditi da je
gospodarski rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporen ali još
uvijek snažan. Po procjenama stručnjaka, mogućnost podizanja
kamatnih stopa središnje američke banke (Fed) ostaje mala s obzirom
na nadolazeće predsjedničke izbore u studenome.
Svjetska tržišta kapitala prošloga su tjedna kao i nekoliko
prethodnih tjedana, uz preskupu naftu i preslabi euro, potresale
najave slabijih kompanijskih rezultata od očekivanih. Pad
vrijednosti dionica računale industrije u proteklom je tjednu za
sobom povukao upozorenje najvećeg svjetskog proizvođača
poluvodiča Intela da će u trećem tromjesečju ostvariti manju zaradu
od planirane. Uz pad vrijednosti Intelovih dionica za 21 posto i
dionice drugih velikih računalnih kompanija izgubile su na
vrijednosti - dionice Dell Computersa pale su za 10 posto, Compaqa
za 10,7 posto te Gatewaya za 14,2 posto, a posljedice Intelova
upozorenja osjetile su i kompanije Advanced Micro Devices,
Microsoft te Cisco Systems. Među najvećim dobitnicima bili su Coca-
Cola, McDonalds i Gillette, a pad cijena dionica zabilježen je u
energetskom sektoru, zbog smanjenja cijena nafte.
Propusti Wall Streeta u procjeni utjecaja slabog eura i ekspanzije
cijene nafte na dobiti američkih kompanija idu u prilog ocjenama
ulagača i trgovaca na burzama da analitičari u posljednje vrijeme
stalno zaostaju za zbivanjima na svjetskim tržištima kapitala
umanjujući svoje procjene tek nakon što su rezultati već
objavljeni.
Kao i obično, zbivanja na Wall Streetu odrazila su se na burze u
Europi koju je proteklih tjedana potresala naftna kriza. Indeksi
svih značajnijih europskih burzi prošloga su tjedna pali.
Indeks londonske burze FTSE pao je protekloga tjedna za 3,19 posto
na 6.205,9 bodova, a prošloga četvrtka pao je na najnižu razinu u
posljednjih 17 tjedana.
Vrijednost službenog indeksa frankfurtske burze DAX pao je za 2,20
posto na 6.740,25 bodova do kraja prošloga tjedna, a zbog snažnog
pada vrijednosti dionica zrakoplovne kompanije Lufthansa te
dionica tehnološkog i telekomunikacijskog sektora DAX je u
četvrtak pao na najnižu vrijednost u zadnjih osam mjeseci.
Najveći gubitnik među europskim burzama bila je prošloga tjedna
pariška burza čini je službeni indeks CAC pao za čak 4,04 posto, na
6.258,58 bodova.
Ipak, na europskim je tržištima u petak pozitivno odjeknula vijest
o pomoći tečaju eura pa su se indeksi značajnijih europskih burzi
počeli oporavljati s najnižih razina zabilježenih u posljednjih
četiri mjeseca. Ta intervencija dobro je djelovala na kemijski
sektor u Europi kojim je u rujnu vladalo zatišje nakon upozorenja
američkog kemijskog diva DuPonta zaradi manjoj od očekivane. Dobri
rezultati ostvareni su u prehrambenom, osiguravateljskom i
farmaceutskom sektoru kojima su se ulagači okrenuli nakon gubitaka
u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru. Najveći gubitnici na
europskim su tržištima prošloga tjedna bile naftne kompanije - BP
Amoco, Royal Dutch, Shell i TotalFina Elf.
U petak je završeno i udruživanje burzi u Parizu, Bruxellesu i
Amsterdamu u zajedničku burzu Euronext koja bi, procjenjuju
analitičari, mogla biti potencijalni ponuđač za preuzimanje
londonske burze. Za razliku od neuspjelog spajanja London Stock
Exchange (LSE) i Deutsche Boerse najavljenog još u prvom dijelu
godine, udruživanje triju europskih burzi prošlo je bezbolno.
Dioničari najveće europske burze London Stock Exchange odlučivat
će polovicom listopada o neprijateljskoj ponudi za preuzimanjem
švedske OM grupe u čijem je vlasništvu Stockholm Stock Exchange.
Na tokijskoj burzi, vrijednost službenog indeksa Nikkei smanjena
je protekloga tjedna za 1,51 posto na 15.818,25 bodova. Nakon
Intelovog upozorenja vrijednost Nikkeia u petak je bila najniža od
početka kolovoza.
Zajednička europska valuta protekloga je tjedna stalno gubila na
vrijednosti, a u srijedu je dostigla i svoju rekordno nisku razinu
od 0,8476 američkih dolara. Od svog uvođenja u siječnju 1999. euro
je u odnosu na američku valutu izgubio 28 posto vrijednosti.
Tijekom prošloga tjedna euro je u odnosu na američki dolar oslabio
za 0,77 posto i u petak iznosio 0,8623 dolara.
Tečaj eura jučer je (u ponedjeljak) ujutro iznosio je 0,8782
dolara, no za investitore je i dalje upitno radi li se o oporavku
eura ili tek sprječavanju njegova daljnjeg pada. Analitičari
procjenjuju da taj oporavak može biti prekinut jer ulagači nisu
previše sigurni u dobre zarade europskih kompanija pa stoga, drže,
treba pričekati da intervencija pomoći euru pokaže svoje rezultate
na deviznim tržištima. Uz to, jaz u kamatnim stopama na dolare i
euro izaziva i dalje oprez ulagača jer sama intervencija, drže,
neće moći spriječiti odljev kapitala preko Atlantika. Velika
europska ulaganja na američkim tržištu kapitala uvelike su
utjecala na dosadašnje slabljenje eura.
Ostale značajnije europske valute prošloga su tjedna ojačale u
odnosu na američku valutu.
Za jedan dolar prošloga je petka bilo potrebno izdvojiti 2,2674
njemačkih maraka što je 0,74 posto manje nego u ponedjeljak. Prema
švicarskom franku dolar je oslabio za 1,08 posto na 1,7608 franaka,
a u odnosu na talijansku liru za 0,73 posto na 2244,69 lira.
Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar smanjena je tijekom
prošloga tjedna za čak 3,47 posto pa je jedan dolar iznosio 1,4475
funti. Dolar je u odnosu na japanski jen porastao za 0,26 posto, na
107,22 jena u prošli petak.
(Hina) kg ds