NEW YORK/LONDON/TOKYO, 3. listopada (Hina/Reuters) - Nestabilan tečaj eura te najave lošijih poslovnih rezultata od očekivanih na kraju trećeg tromjesečja mnogih najvećih svjetskih tvrtki obilježili su protekli tjedan na svim
svjetskim burzama i tržištima novca.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 3. listopada (Hina/Reuters) - Nestabilan
tečaj eura te najave lošijih poslovnih rezultata od očekivanih na
kraju trećeg tromjesečja mnogih najvećih svjetskih tvrtki
obilježili su protekli tjedan na svim svjetskim burzama i tržištima
novca.#L#
Na početku tjedna većina je analitičara smatrala kako pad cijene
nafte nakon odluke američke vlade da se "oslobode" naftne rezerve,
te stabiliziranje tečaja jedinstvene europske valute nakon
intervencije znači dobru klimu za investitore. No, pokazalo se da
su te dvije činjenice nisu imale ključnog utjecaja na trgovce.
Dapače, nesigurnosti je u utorak dodatno pridonijela i najava
najvećeg američkog proizvođača fotografske opreme, kompanije
Eastman Kodak, kako će njihova zarada na kraju trećeg tromjesečja
bili znatno manja od planirane. Ta je vijest dovela do pada
Kodakovih dionica za čak 20 američkih dolara (sa 60 na 40, čime je
tvrtka izgubila približno 25 posto svoje tržišne vrijednosti), ali
i do pada indeksa svih značajnijih svjetskih tržišta. Naime,
trgovci su se odlučili na brzu prodaju svih dionica, u strahu da će
na kraju tromjesečja i oni sami doživjeti gubitke.
Nakon što se Kodak pridružio mnogim najvećim internacionalnim
kompanijama (primjerice McDonalds, Gillette, Intel i dr. još su
prethodni tjedan najavili slične probleme), analitičari su stanje
na burzama opisali kao "dezorijentirano".
Napokon, u četvrtak se pojavio znak oporavka. Tvrtke Procter &
Gamble i Hewlett-Pacard (obje među 30 kompanija koje čine Dow Jones
indeks), potvrdile su kako su njihova predviđanja poslovanja bila
realna, te kako je za njima uspješno razdoblje.
Upravo kada je izgledalo da će tim povoljnim vijestima tjedan i
završiti, američki proizvođač računala i računalne opreme,
kompanija Apple, ponovno je "uzdrmala" tržišta, objavivši nakon
zatvaranja Wall Streeta u četvrtak kako su i njihova očekivanja
bila precijenjena.
Iako je ta vijest zabrinula japanske i europske trgovce, nije tako
snažno potresla i njihova tržišta. Naime, u petak je za njih bio
zadnji dan prve polovice fiskalne godine, pa su se radije odlučili
za što manje rizika, koji bi pokvario njihove poslovne rezultate.
Nasuprot tome, Wall Street u petak je doživio, prema riječima
tržišnih analitičara, fizički i psihološki šok.
Stoga je osvrt na protekli tjedan investitore naveo na mišljenje
kako je cjelokupno američko gospodarstvo suočeno s slabljenjem
rasta. To se odrazilo i na indekse: Dow Jones pao je u promatranom
tjednu 1,45 posto - na 10.650,92 bodova u petak, a tokijski Nikkei
za 1,54 posto, na 15.747,26 boda.
Pad vrijednosti (od 1,10 posto), od indeksa europskih burzi,
zabilježio je jedino pariški CAC, koji se u petak našao na razini od
6.266,63 boda. Frankfurtski DAX i londonski FTSE, pak, bilježe
rast. Prvi je porastao za 0,14 posto, na 6.798,12, a drugi za 0,59
posto, na 6.294,20 bodova.
Na europskim su tržištima, naime, najave loših poslovnih rezultata
ostale u sjeni referenduma koji je u četvrtka proveden u Danskoj. Na
njemu je većina Danaca odlučila kako ne želi zamijeniti domaću
krunu s jedinstvenim europskim eurom.
I iako se očekivalo da će takva odluka štetiti euru, time i
europskim tvrtkama, njegova vrijednost prema dolaru, dijelom i
zbog ugroženosti dolara stanjem na američkim burzama, nije
drastičnije smanjena. Ipak, razlog tome treba potražiti i u
strahovanju trgovaca kako prva intervencija središnjih banke
zemalja članica skupine G7 nije i posljednja. Jedini udarac
doživjela je vjerodostojnost europske valute.
U odnosu na japanski jen euro je dodatno porastao, nakon što je
japanska vlada objavila statističke podatke koji su pokazali
smanjenje potrošnje u kolovozu, te rekordni pad cijena u rujnu. No,
njegova "cijena" ostala je na nižoj razini od one dostignute nakon
intervencije.
Burnih pet radnih dana euro je završio s 0,98 posto nižom
vrijednošću u odnosu na dolar, odnosno na razini od 0,8831 dolara, a
otprilike na toj je razini započeo i ovaj tjedan.
Za jedan dolar prošlog je petka bilo potrebno izdvojiti 2,2137
njemačkih maraka, što je 0,98 posto manje nego u ponedjeljak. Prema
švicarskoj je valuti dolar oslabio 0,62 posto na 1,7237 franaka, a u
odnosu na talijansku za 1,01 posto, na 2191,59 lira. Za jednu funtu
trebalo je platiti 1,4751 dolar (1,62 posto više), dok se jedan
dolar u petak mijenjao za 108,12 japanskih jena (0,28 posto više).
(Hina) rub ds