GS: VISOKE CIJENE NAFTE UZDRMALE ULAGAČE NA SVJETSKIM BURZAMA

NEW YORK/LONDON/TOKIO, 19. rujna (Hina/Reuters) - Službeni indeksi svih europskih burzi prošloga su tjedna zabilježili osjetan pad, a na njujorškoj burzi vrijednost službenog indeksa Dow Jones prošloga je tjedna smanjena za 2,4 posto na 10.927 bodova. Razlog smanjene aktivnosti i opreza ulagača na svjetskim tržištima kapitala prošloga tjedna bile su visoke cijene nafte, slabi euro te najave niza kompanija o manjoj zaradi od očekivane.#L# Interes ulagača na Wall Streetu nisu protekloga tjedna potaknuli ni gospodarski pokazatelji koji potvrđuju da je inflacija u SAD-u pod kontrolom. Tako ni podatci ministarstva rada da je indeks potrošačkih cijena u SAD-u, u kolovozu prvi put u posljednjih 14 godina pao za 0,1 posto u odnosu na srpanj, gotovo nisu djelovali na ulagače. Njihovu zabrinutost izazvale su prije svega najave manjih kompanijskih zarada uz visoku cijenu nafte na svjetskom tržištu. Iako je, po mišljenju analitičara, netipično da su najave kompanijskih zarada postale najbitniji faktor za ulagače na Wall Streetu, prošloga su tjedna u centru pažnje bile kompanije poput IBM-a, McDonaldsa, Coca-Cole i Procter&Gamblea čiji će rezultati, kako su najavili, biti slabiji od očekivanih. Tome su, slažu se analitičari, prvenstveno doprinijeli slabi euro te visoka cijena nafte. Posljedica neprestanog pada jedinstvene europske valute u odnosu na američki dolar, su znatni gubici multinacionalnih kompanija pri promjeni zarade ostvarene u Europi iz eura u dolar. Iako bi ta činjenica, po procjenama analitičara, mogla odvući ulagače od dionica stare ekonomije čija se vrijednost posljednjih tjedana počela oporavljati, istodobno bi mogla potaknuti njihov inters za brzo rastuće tehnološke dionice. Manju dobit od planirane ostvarit će i američke kompanije koje svoje proizvode prodaju na europskom tržištu, poput IBM-a, jer će ti proizvodi zbog snažnog dolara u odnosu na euro postati skuplji. S druge strane, visoka cijena nafte utjecala je i na kemijsku industriju pa su divovi poput DuPonta također najavili smanjenje zarade. Ulagači su stoga ostali podalje od sektora osjetljivih na cijenu nafte - kemijskog, automobilskog i zrakoplovnog. Prošloga je tjedna na Wall Streetu značajno pala vrijednost blue-chip dionica i drugih vodećih sektora, primjerice financijskog i farmaceutskog, dok su dionice energetskih kompanija, poput Exxon Mobila, dobile na vrijednosti. Rast cijena nafte, koje su dostigle najvišu razinu u posljednjih deset godina, potiče i zabrinutost ulagača da bi američka središnja banka (Fed), unatoč simboličnom padu stope inflacije, mogla ponovo povisiti kamatne stope, što bi pak moglo nepovoljno utjecati na cijene dionica na burzama. Od lipnja prošle godine, Fed je šest puta podizao kamatne stope kako bi usporio rast najvećeg svjetskog gospodarstva i na taj način obuzdao inflacijske pritiske. Slijedeći sastanak Fed-a najavljen je za 3. listopada. S obzirom na prošlotjedna zbivanja na svjetskim tržištima kapitala, analitičari procjenjuju da će u središtu pažnje ulagača i ovoga tjedna biti tri faktora - euro, cijena nafte te zarade kompanija koje će i dalje izazivati nervozu na Wall Streetu. Kao i obično, negativna zbivanja na Wall Streetu preslikala su se na europske burze koje, uz smanjenu aktivnost ulagača, redom bilježe pad vrijednosti indeksa. Najveći pad među europskim burzama zabilježio je prošloga tjedna službeni indeks frankfurtske burze DAX koji je pao za 2,98 posto, na 6.999,54 boda. Veliki pad bilježi i indeks londonske burze FTSE koji je protekloga tjedna pao za 2,5 posto na 6.417,3 bodova. Dodatnu napetost na najvećoj europskoj burzi London Stock Exchange (LSE) izazvalo je protivljenje diničara nastavku nepopularnih planova spajanja s frankfurtskom Deutsche Boerse. Nad londonskom burzom je i neprijateljska ponuda za preuzimanje švedske OM grupe u čijem je vlasništvu Stockholm Stock Exchange. Vrijednost indeksa pariške burze CAC smanjena je za 0,90 posto na 6.614,65 bodova zbog nastavka pada vrijednosti dionica France Telecoma i općenito europskog telekomunikacijskog sektora. Na tokijskoj burzi, koja je svoje poslovanje prošloga jedna završila u četvrtak zbog državnog praznika, vrijednost službenog indeksa Nikkei porasla je za 0,51 posto, na 16.213,28 bodova. Dionice na tokijskoj burzi zabilježile su rijetki porast jer su se ulagači usmjerili prema perspektivnim visoko tehnološkim kompanijama unatoč prošlotjednom padu američkog indeksa tehnoloških dionica Nasdaq. Padu Nasdaqa doprinijelo je smanjenje vrijednosti dionica najvećeg proizvođača softvera za baze podataka u svijetu tvrtke Oracle te dionica Intela, Cisco Systemsa i Microsofta. Zajednička europska valuta - euro prošloga je tjedna ponovo gubila na vrijednosti, a jučer je prvi put pala ispod razine od 0,86 američkih dolara i iznosio 0,8557 dolara. Od svog uvođenja u siječnju 1999. euro je u odnosu na američku nacionalnu valutu izgubio više od 25 posto vrijednosti. Kako bi zaustavila neprestano slabljenje eura, Europska središnja banka (ECB) je prošloga tjedna prvi puta intervenirala na deviznim tržištima i kupila 2,5 milijardi eura. No taj je potez protumačen kao kvazi-intervencija koja je za kratko vrijeme potakla rast eura koji je potom ponovo počeo slabiti. U odnosu na američki dolar, euro je prošloga tjedna oslabio za 0,3 posto i u petak iznosio 0,8653 dolara. Dolar je u odnosu na japanski jen protekloga tjedna ojačao za 1,32 posto, na 107,54 jena u prošli petak. Prema ostalim značajnijim europskim valutama dolar je prošloga tjedna oslabio. Za jedan dolar prošloga je petka bilo potrebno izdvojiti 1,4084 njemačke marke što je 0,52 posto manje nego u ponedjeljak. Prema talijanskoj liri dolar je oslabio za 0,28 posto, na 2236,91 liru, a prema švicarskoj franci za 0,62 posto, na 1,7658 franaka za dolar. Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar prošloga je tjedna smanjena za 0,52 posto, a funta je u petak vrijedila 1,4084 dolara. (Hina) kg ds