GS: OPTIMIZAM NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA KAPITALA

NEW YORK/LONDON/TOKIO, 4. rujna (Hina/Reuters) - Dugoočekivani pokazatelji usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva potaknuli su tijekom prošloga tjedna solidan rast američkih i europskih burzovnih indeksa.#L# Podatci o porastu stope nezaposlenosti u SAD-u na 4,1 posto u kolovozu u odnosu na srpanjskih 4 posto, porastu plaća za skromnih 0,3 posto kao i usporavanju industrijske proizvodnje prvi puta u posljednjih 19 mjeseci, idu u prilog ocjenama da bi središnja američka banka (Fed) mogla zadržati kamatne stope na dosadašnjoj razini. Američki Fed je od lipnja 1999. šest puta podignuo kamatne stope kako bi usporio gospodarski rast i na taj način obuzdao inflacijski pritisak. Iako je na posljednjem sastanku Fed zadržao kamatne stope na 6,5 posto, analitičari ipak procjenjuju da bi u budućnosti Fed mogao prije ponovo podići nego smanjiti kamatne stope. Na njujorškoj burzi vrijednost službenog indeksa Dow Jones prošloga je tjedna smanjena za 0,12 posto na 11.238,78 postotnih bodova. Veće smanjenje vrijednosti Dow Jones je zabilježio u srijedu nakon čega je ponovo počeo snažno rasti. Tome je prvenstveno pridonio porast vrijednosti dionica računalnih kompanija IBM-a i Hewlett-Packarda. Podatci o mogućem obuzdavanju inflacije, osnažili su i dionice financijskog i tehnološkog sektora. Porast vrijednosti dionica na Wall Streetu na završetku prošloga tjedna analitičari su ocijenili pozitivnim uoči državnog praznika u ponedjeljak kada će američka tržišta kapitala biti zatvorena. Kao i uvijek, optimizam ulagača na američkom tržištu kapitala odrazio se na europske burze, koje su prošloga tjedna nakon ljetnog zatišja zabilježile porast obujma trgovanja. Porastu vrijednosti službenih indeksa prvenstveno je doprinjeo ponovni interes ulagača za dionice telekomunikacijskih, medijskih i tehnoloških kompanija. Istodobno je financijski sektor bio uglavnom slab. Svoju najveću vrijednost u ovoj godini dostigao je prošloga tjedna službeni indeks londonske burze koja je otvorena u utorak, nakon državnog praznika. Indeks FTSE tako je do kraja tjedna porastao za 3,17 posto, na 6.795 bodova, ponajviše zbog znatnog rasta vrijednosti dionica britanskog telekomunikacijskog diva Vodafone AirToucha. Prošloga tjedna zahuktala se i bitka oko londonske burze zbog neprijateljske ponude švedske grupe OM. Službeni indeks frankfurtske burze DAX porastao je do kraja prošloga tjedna za 0,07 posto, na 7.344,67 bodova zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima Deutsche Telekoma, SAP-a i Siemensa. Vrijednost indeksa pariške burze CAC porasla je tijekom prošloga tjedna za tri posto na rekordnih 6.813,66 bodova, nakon snažnog porasta vrijednosti dionica France Telecoma, kompanije Lagardere te građevinske i telekomunikacijske tvrtke Bouygues. Na Tokijskoj je burzi vrijednost službenog indeksa Nikkei stalno padala tijekom prošlog tjedna i do petka je smanjena za 2,57 posto na 16.739,78 bodova, prije svega zbog snažnog pada dionica maloprodajnog sektora. Vrijednost zajedničke europske valute eura pala je prošloga četvrtka na svoju najnižu razinu u odnosu na američki dolar od uvođenja u siječnju 1999. Ni do kraja tjedna euro se nije uspio oporaviti, unatoč odluci Europske središnje banke (ECB) da podigne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 4,5 posto kako bi obuzdala moguću inflaciju u zemljama eurozone. Osim podatka o rastu cijena na malo u eurozoni, koji je u srpnju iznosio 2,4 posto što je iznad ciljane gornje granice, najnoviji podatak o najbržem porastu proizvođačkih cijena u najvećem europskom gospodarstvu Njemačkoj u posljednjih devet godina bio je dodatni pritisak za podizanjem kamata. Za tržišta i dalje ostaje upitno hoće li porast kamatnih stopa doista obuzdati inflaciju i zaustaviti slabljenje eura, a da se pritom ne ugrozi gospodarski rast u eurozoni. U odnosu na američki dolar, euro je tijekom prošloga tjedna oslabio za 1,67 posto i u petak iznosio 0,8878 dolara. U odnosu na japanski jen dolar je protekloga tjedna ojačao za 0,35 posto, na 106,6 jena u prošli petak, a prema njemačkoj marci i talijanskoj liri za 1,76 posto, na 2,2028 maraka odnosno 2180,73 lira. Za jedan dolar prošloga je petka bilo potrebno izdvojiti 1,7434 švicarskih franaka što je 1,95 posto više nego u ponedjeljak, dok je vrijednost britanske funte u odnosu na dolar oslabila za 1,42 posto i u petak vrijedila 1,4504 dolara. (Hina) kg db