ZAGREB, 19. rujna (Hina) - U svjetskoj literaturi, utemeljiteljem modernog socijalnog osiguranja smatra se njemački kancelar Otto von Bismarck, a godinom početka primjene njegovih propisa na tom polju smatra se 1881. No, ta etablirana
shvaćanja možda bi valjalo revidirati, i to zbog hrvtakih iskustava! Naime, 30 godina prije Bismarcka (1851.), hrvatski ban Josip Jelačić donosi "Pravila zaklade Jelačić bana za nemoćne vojnike i njihove obitelji".
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - U svjetskoj literaturi, utemeljiteljem
modernog socijalnog osiguranja smatra se njemački kancelar Otto
von Bismarck, a godinom početka primjene njegovih propisa na tom
polju smatra se 1881. No, ta etablirana shvaćanja možda bi valjalo
revidirati, i to zbog hrvtakih iskustava! Naime, 30 godina prije
Bismarcka (1851.), hrvatski ban Josip Jelačić donosi "Pravila
zaklade Jelačić bana za nemoćne vojnike i njihove obitelji". #L#
U tom dokumentu čitamo kako je "svrha i utemeljenje zaklade dati
podporu vojnikah, koji su godinah 1848. i 1849. obnemogli i
siromašnih obiteljih onih vojnikah, koji su istih godinah pred
neprijateljem pali ili usljed ratne službe umrli, a rodom su iz
kraljevinah: Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, iz srbske Vojvodine
i iz vojničke krajine". Novac koji je u te svrhe prikupila zaklada,
po Jelačićevoj naredbi predstavljao je temeljnu glavnicu "u koju se
dirnuti nesmije, nego se samo mogu kamate upotrebljavati u smislu
ovih pravilah na ustanovljene ovdje svrhe."
Kriterij za dodjelu pomoći nemoćnim vojnicima i njihovim
obiteljima, te obiteljima poginulih vojnika bili su njihova dob,
bračno stanje, broj djece i "jesu li ona obsrkbljena", je li bio u
ratu i koji je to rat, u kojemu je ratu ranjen, a zahtijevao se i
liječnički opis rana, te zdravstvenog stanja vojnika. Također,
važnima su se držali i podaci o vojnikovu vlasništvu nad zemljom,
visini poreza kojega vojnikova obitelj plaća, te "dobiva li vojnik
i koliko patentalne platje ili podpore iz proventah ili druge
kakove pomoći".
(Hina) duk ld