ZAGREB/ŠIBENIK, 8. rujna (Hina) - Ovih dana obilježava se dvjestota obljetnica rođenja pjesnikinje Ane Vidović, zacijelo najznačajnije dame u šibenskoj kulturnoj povijesti. Rođena 7. rujna 1800. u Šibeniku, tvori ona zajedno s Markom
Antunom Vidovićem, Nikolom Tommaseom i Antunom Zoričićem, izniman četvorolist u povijesti šibenske uljudbe, zapisao je M. Zenić u 'Šibenskom listu'. U povodu 200. obljetnice rođenja, Gradska knjižnica 'Juraj Šižgorić' predstavila je 7. rujna spomen-knjižicu 'Presvijetla šibenska gospoja'. Zanimljivo je, da je naslov preuzet iz pisma Stanka Vraza, koji je tako oslovljavao pjesnikinju kojoj se ni za grob ne zna!
ZAGREB/ŠIBENIK, 8. rujna (Hina) - Ovih dana obilježava se dvjestota
obljetnica rođenja pjesnikinje Ane Vidović, zacijelo
najznačajnije dame u šibenskoj kulturnoj povijesti. Rođena 7.
rujna 1800. u Šibeniku, tvori ona zajedno s Markom Antunom
Vidovićem, Nikolom Tommaseom i Antunom Zoričićem, izniman
četvorolist u povijesti šibenske uljudbe, zapisao je M. Zenić u
'Šibenskom listu'. U povodu 200. obljetnice rođenja, Gradska
knjižnica 'Juraj Šižgorić' predstavila je 7. rujna
spomen-knjižicu 'Presvijetla šibenska gospoja'. Zanimljivo je, da
je naslov preuzet iz pisma Stanka Vraza, koji je tako oslovljavao
pjesnikinju kojoj se ni za grob ne zna! #L#
"Glas te žene", kako navodi književni povijesnik dr. Mate Zorić,
"značajno je pridonio hrvatskoj opciji dalmatinskih gradova u
prijelomnim predčetrdesetosmaškim godinama". Ana Vidović je,
poput drugih preporoditelja, u skladu s romantičarskim
shvaćanjima, njegovala kult naroda i njegova jezika, stoji u
nastavku ogleda naslovljenog 'Prva dama šibenske kulturne
povijesti'. Iako je rođena u talijanskoj obitelji Vusio,
podrijetlom iz Vicenze, govorila je i majčinim hrvatskim jezikom,
pisala je na hrvatskom i talijanskom, te prevodila svoje stihove na
talijanski, zapisao je M. Zenić. Najviše je objavljivala u 'Vili
dalmatinskoj'. Zdušno ju je poticao i pomagao suprug Marko Antun iz
poznate šibenske obitelji Vidović, koji je i sam bio književnik, te
prevoditelj velikih Dubrovčana na talijanski jezik.
Znatan utjecaj na Anu Vidović izvršio je i Tommaseo. Štoviše, Ana je
nadahnuta jednim zajedničkim putovanjem brodom, objavila svoj prvi
pjesnički sastav 'Gospodinu Niku Tommaseu'. Poticao ju je da piše
na slavnom "ilirskom jeziku". Svoj prvi deseterački romantički
spjev 'Anka i Stanko' ili 'Dubravka Mojanka blizu Splita', tiskala
je u Zadru 1841. O njoj Ivan Mažuranić, među ostalim piše: "Kakovo
prostodušje, kakova jednostavnost, kakova ljubav!" Tommaseo pak
bilježi: "Gospođa Ana Vidović, vođena plemenitim nagonom u
stihotvorbi, vabi umjetnost njezinu izvorištu, pjevajući stihove
koje piše." Godine 1844. objavljuje ona dvojezičnu zbirku 'Pjesme
Ane Vidović - Poemetti di Anna Vidovich'. Prepisuje i narodne
pjesme.
Kako je izgledala "prva Šibenka"? Lik dame koja je znala pjevati
svoje stihove prateći se na citri ili carrilonu ostao nam je do
danas nepoznat. Izgubio se uljani portret slikara Franje
Salghetti-Driolija, a nedavno objavljena dagerotipija pogrešno je
atribuirana. Pokušaj da se pronađe nezin grob u Zadru, gdje je umrla
12. rujna 1879, ostao je, nažalost, tek pokušajem.
(Hina) ld ld