PLITVIČKA JEZERA, 27. kolovoza (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac iznadprosječnim je ocijenio rad skupa u Plitvicama, na kojemu se četiri dana raspravljalo o državnom proračunu u iduće tri godine, strategiji gospodarskog
razvitka, promjenama porezne politike i osnovama za socijalni sporazum. Stručno je raspravljen cijeli paket koji bi trebao promijeniti negatine trendove u Hrvatskoj, a s druge strane - pokazalo se da argumentiranom dijalogu svih ključnih partnera na socijalnoj i političkoj sceni nema alternative, rekao je ministar Crkvenac na konferenciji za novinare.
PLITVIČKA JEZERA, 27. kolovoza (Hina) - Ministar financija Mato
Crkvenac iznadprosječnim je ocijenio rad skupa u Plitvicama, na
kojemu se četiri dana raspravljalo o državnom proračunu u iduće tri
godine, strategiji gospodarskog razvitka, promjenama porezne
politike i osnovama za socijalni sporazum. Stručno je raspravljen
cijeli paket koji bi trebao promijeniti negatine trendove u
Hrvatskoj, a s druge strane - pokazalo se da argumentiranom
dijalogu svih ključnih partnera na socijalnoj i političkoj sceni
nema alternative, rekao je ministar Crkvenac na konferenciji za
novinare. #L#
Kao osnovni cilj strategije gospodarskog razvoja Crkvenac je
istaknuo brže zapošljavanje, pa bi se već iduće godine trebala
povećati zaposlenosti, s tim da više ne bi bilo moguće da netko radi
a ne prima plaću. Kako bi se to postiglo, nužno je, kako je rekao
Crkvenac, povećati proizvodnju i izvoz.
Prema projekciji Ministarstva financija, broj novozaposlenih
trebao bi u godini rasti za 30-ak tisuća, ili dva posto. Bruto
domaći proizvod trebao bi u iduće dvije godine rasti od tri do
četiri posto, a nakon toga i do pet posto. Plaće bi, dodao je, rasle
sporije od proizvodnosti rada kako bi se stimulirala štednja i
investicije. Neki kažu kako je to preoprezna, nedovoljno
ekspanzivna projekcija, no treba projicirati ono što je realno
ostvarivo, istaknuo je Crkvenac.
Svrha strategije je ekonomska politika i socijalna stabilnost te
postizanje europskih značajki ekonomije i društva, što znači
pripremanje preduvjeta za priključivanje Europskoj uniji. Kako bi
se to postiglo, Crkvenac je najavio restriktivnu fiskalnu
politiku, što znači manju rastrošnost države i manji porezni teret
građanima i poduzećima. Time će se, rekao je Crkvenac, otvoriti
prostor monetarnoj politici, što bi trebalo potaknuti pad kamatne
stope, brži razvoj financijskog tržišta i vođenje odgovarajuće
politike tečaja kune. Pritom je dodao kako se slaže s onima koji
kažu da je tečaj precijenjen, no da devalvacija ne dolazi u obzir.
Ona bi, rekao je, dala neke rezultate, ali nijedan gospodarski
problem ne bi dugoročno riješila. Stoga se Crkvenac zauzima za
vođenje politike realnog tečaja.
Kao sljedeću polugu strategije razvitka ministar je istaknuo
daljnju ubrzanu privatizaciju i restrukturiranje gospodarstva.
Rekao je da će poduzeća koja nemaju tržište morati u stečaj, a
poticat će se ona perspektivna. U svakoj županiji i svakom gradu ima
barem tri do šest jakih poduzeća, koja imaju perspektivu, i država
će im, oslobađajući ih dugova, pomoći da ojačaju. Ta bi poduzeća
mogla naći i strane strateške partnere, i to je, ustvrdio je
ministar, sljedeća poluga strategije gospodarskog razvoja.
Hrvatska želi partnerstvo sa svijetom i dolazak stranog kapitala,
no, istaknuo je Crkvenac, "ne tražimo pomoć, nego partnerstvo".
Kako bi se gospodarstvo stabiliziralo, potrebno je smanjiti
državnu potrošnju. Stoga se, najavio je ministar, za iduće tri
godine predlaže proračun koji bi na rashodovnoj strani trebao biti
gotovo zamrznut na 50 milijardi kuna. Povećali bi se proračunski
izdaci za obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalu. S druge
strane, plaće iz proračuna bile bi ograničene, no istaknuo je da bi
njihov rast bio moguć ako bi se smanjio broj zaposlenih u javnim
službama.
Sa socijalnim sporazumom i promjenama u poreznoj politici, te bi
mjere trebale bitno odrediti budućnost Hrvatske, kazao je
Crkvenac.
Istaknuo je da je Vlada u šest mjeseci počela voditi novu ekonomsku
politiku koja daje prve rezultate u oživljavanju gospodarske
aktivnosti, podmirivanju državnih dugova i plaćanja obveza, te
novoj aktivnijoj monetarnoj politici. Ministar presudnim smatra to
što se ekonomska politika počela voditi kao tržišna, europski
usmjerena politika, čime se odstupilo od dogovorne ekonomije,
socijalizma, ali i arbitražne proizvoljne ekonomske politike kakva
je bila zadnjih deset godina.
O razgovorima o osnovama socijalnog sporazuma novinare je
izvijestio predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Vitomir
Begović. Između triju socijalnih partnera nema prijepora da treba
pristupiti dijalogu kako bi se postigao socijalni sporazum.
Zajednički su ciljevi sindikata, poslodavaca i Vlade rješavati
gospodarske i socijalne probleme. Razgovor o osnovama sporazuma
bio je vrlo kvalitetan, no teži dio - usklađivanje detalja tek
slijedi, rekao je Begović. Među ostalim, razgovarat će se i o
politici plaća i o tome hoće li će one rasti sporije ili u skladu s
rastom BDP-a, ili možda kao inflacija. Teks sporazuma trebao bi
biti usklađen do početka studenoga, a nakon toga važna je njegova
provedba, zaključio je predsjednik Gospodarsko-socijalnog
vijeća.
(Hina) bah sšh